Analitičari domaćeg deviznog tržišta tjedne poput protekloga obično opisuju “veoma mirnim”. Uz razmjerno skroman volumen trgovanja euro je dosegnuo dvomjesečnu najvišu razinu prema kuni, ali to je zapravo značilo tek mali pomak prema 7,38 kuna za euro. U ostatku tjedna tečaj se skrasio u rasponu 7,365-7,38. U ovotjednim prognozama bankari su jedinstveni u očekivanju nastavka uravnotežene ponude i potražnje za devizama. Ističući kako i dalje računaju s razmjerno skromnim volumenima, u Privrednoj banci preciziraju prognozu stabilna tečaja oko razine 7,37, a ostali se uglavnom drže prognoze raspona trgovanja, i to 7,35-7,38 kuna za euro. U Raiffeisen banci drže mogućom nešto izraženiju potražnju banaka za devizama zbog zadovoljavanja propisa o minimalnoj deviznoj likvidnosti, ali jednako tako smatraju da bi ponuda deviza na tržištu trebala spriječiti zamjetniju promjenu tečaja. U mjesečnim prognozama među vodećim bankama većinom se tipuje na lagano jačanje kune prema euru. U Zabi se pritom pozivaju na očekivano izdanje ili najavu izdanja od barem 250 milijuna eura obveznica Zagrebačkog holdinga na inozemnim tržištima. Očekuje se da će te devize ZG-holding konvertirati u kune na domaćem deviznom tržištu. “Više kao kulisa tom scenariju (jačanja kune) mogla bi biti i skorašnja (kraj siječnja?) emisija obveznica Optima telekoma na domaćem tržištu u iznosu od 250 milijuna kuna”, napominju analitičari Zabe. Procjenjujući da bi se u roku mjesec dana tečaj euro/kuna trebao lagano spustiti prema 7,35 u PBZ-u podsjećaju na povratak kreditne aktivnosti banaka, a poput analitičara RBA očekuju rast ponude deviza na međubankarskom tržištu. “U drugoj polovici siječnja i tijekom veljače na aprecijacijske pritisci na kunu mogu se očekivati i zbog prirode posljednje mjere HNB-a koja bi mogla potaknuti banke na snažnije od sezonski uobičajene kreditne aktivnosti u tom razdoblju”, navode Hypovi analitičari. S istim predznakom djelovanja navode i investicije nerezidenata u domaće dionice, intenziviranje izdanja korporativnih obveznica, inozaduživanje Ine te 150-200 milijuna eura niži trgovinski deficit u odnosu na prosinac, a u suprotnom smjeru trebala bi djelovati plaćnja uvoza s kraja prošle godine, odlasci na skijanje, podmirenja obveza Londonskom/Pariškom klubu te za oko pola milijarde kuna niža razina gotovine u opticaju nego u prosincu. U SG Splitskoj banci napominju kako bi na potražnju za devizama u veljači trebala utjecati i država jer na naplatu stižu kuponi euroobveznica.