Neslužbene najave iz Vlade o produljenju radnog vremena na 9 sati i ukidanju plaćene stanke od pola sata te uvođenje neplaćene od jednog sata izazvale su u petak niz reakcija, uglavnom negativnih.
SDP-ov saborski zastupnik Mirando Mrsić komentirao je u petak neslužbene najave iz Vlade o produljenju radnog vremena na 9 sati i ukidanju plaćene stanke od pola sata te uvođenje neplaćene od jednog sata kao još jedan Vladin napad na socijalna prava građana.
Brisanje stanke u suprotnosti sa ZOR-om
SDP-ov saborski zastupnik Mirando Mrsić komentirao je u petak neslužbene najave iz Vlade o produljenju radnog vremena na 9 sati i ukidanju plaćene stanke od pola sata te uvođenje neplaćene od jednog sata kao još jedan Vladin napad na socijalna prava građana.
Brisanje stanke u suprotnosti sa ZOR-om
Vlada očito kreće putem reformi koje idu za smanjenjem prava građana, a ne povećanjem njihova standarda, poručio je Mrsić u izjavi novinarima na Iblerovu trgu. Najava da će se brisati stanka koja je do sada prema kolektivnim ugovorima bila plaćena u suprotnosti je sa Zakonom o radu (ZOR), upozorio je.
U pregovorima bivše Vlade i sindikata o izmjenama ZOR-a dogovoreno je da stanka i dalje mora biti plaćena, pa je to što se najavljuje vjerojatno korak prema početku novih izmjena ZOR-a koje nisu potrebne jer je taj zakon sada izbalansiran, tvrdi Mrsić.
On drži kako je puštanje neslužbene najave u javnost "pokušaj sondiranja terena"za pregovore o povećanju plaća sa sindikatima javnih i državnih službi. No, time ljudi iz Vlade pokazuju da ne znaju svoj posao i ne shvaćaju da se ne mogu provesti takve izmjene u kolektivnom ugovoru jer u ZOR-u jasno piše da se stanka plaća, naglašava Mrsić.
Poslodavci traže izbacivanje plaćene stanke iz radnog vremena
Bio bi to korak prema ispunjenju dugogodišnjih zahtjeva poslodavaca da se plaćena stanka izbaci iz radnog vremena, čime Vlada Domoljubne koalicije, Mosta i Milana Bandića pokazuje da joj nije stalo do radnika, nego kapitala i poslodavaca, kaže Mrsić.
Na upit što je bivša Vlada namjeravala predložiti kako bi se riješilo pitanje povećanje osnovice za plaće za šest posto javnim i državnim službenicima Mrsić je rekao kako su "imali svoje ideje i načine kako bi to trebalo riješiti, no više nisu u poziciji da pregovaraju sa sindikatima".
"Ova V lada mora sama naći rješenje i instrumente za pregovore , a to im očito baš ne ide s obzirom da je otkazan nastavak kolektivnih pregovora. Vlada to treba što prije napraviti, jer su već izgubili tri mjeseca", rekao je Mrsić napomenuvši da bi trebalo što prije ispregovarati regres i božićnicu za ovu godinu, te započeti pregovore o temeljnim kolektivnim ugovorima za javne i državne službe, koji ističu krajem godine.
Premijer nema pojma o najavi 9-satnog radnog vremena
Premijer Tihomir Orešković je izjavio kako prvi put čuje za najave da će se radni dan povećati na devet sati.
"Prvi put čujem za tih devet sati, ne znam otkud ste dobili tih devet sati! To ne vjerujem", izjavio je premijer u Cerni, a prenosi N1. Slično je reagirao ipotpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, ali i sindikati.
Najavio je i da će se broj agencija, kojih je sada 56, smanjiti za 13 do 15, spajanjem i reorganizacijom, kako bi bile efikasnije.
Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko rekao je u Dubrovniku kako Vlada ne razmišlja o uvođenju radnog vremena od devet sati.
'U ovom trenutku ne, Europa ide na smanjivanje radnog vremena'', istaknuo je Karamarko te odgovorio i na prozivanja sindikata javnih i državnih službi rekavši kako je usporedba ove Vlade i one Milanovićeve prvoaprilski štos.
"Prvoaprilski štos"
''Mi smo rekli kako ćemo biti Vlada koja će biti iskrena i ukazivati na probleme. Vrijeme koje dolazi uopće neće biti lako, ali reći da smo gori od Milanovića je prvoaprilski štos'', rekao je on.
Na upit boji li se tužbi ako ne dođe do povećanja plaća, Karamarko je rekao kako je to stvar pregovora sa sindikatima.
''To je stvar pregovora sa sindikatima, nadam se kako će oni imati razumijevanja za tu situaciju i mislim da će to ići dobrim smjerom'', istaknuo je.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.To su naši reformatori vidjeli na Zapadu pa su i našim radnicima pokušali podvaliti , da od 12-13 sati imaju neplaćeni gablec.
A to su htjeli napraviti kako bi im rascjepkali dan kako nebi po podne stigli raditi u fušu.
Predlažem da plaćeni gablec traje samo 15 minuta kao što je u …….,jer za 15 minuta dovoljno je vremena da se čovjek najede.
Osobno nisam nikada bio na gablecu u određeno vrijeme već idemo jesti (svi u tvrtki) kada nemamo posla .
U jednoj zapadnoj državi povečali su broj zaposlenih tako da djelatnici rade 4 sata dnevno (bez plaćenog gableca) i za takav rad dobiju pola plaće.
Bolje i pola plaće nego biti na burzi bez ikakvih primanja.
Sve, sve, sve – samo nikad ne ono pravo!
Opet jedan tekst koji koliko iritira koliko i nasmijava – zanimljiv je samo sa socijalno-psihološkog stanovišta. Na prvi pogled izgled da je u pitanju aktivnost u stilu “besposlen pop i jariće krsti” – netko ima puno vremena pa izmišlja bedastoće – ali se zapravo radi o nečem drugom. I naravno, opet su jedine reakcije žalopojke ugroženim socijalnim pravima.
O najvažnijem – produktivnosti – niti riječi!!!???
Raditi dulje ne znači raditi produktivnije a niti zarađivati svoju plaću u inače nekonkurentnom poduzeću ili ustanovi. U Njemačkoj na primjer u bivšoj Istočnoj se radi dva tjedna dulje nego u bivšoj Zapadnoj (prosjeci su 1426 prema 1359 – vidi upravo objavljene podatke u “Ostdeutsche arbeiten zwei Wochen laenger” na http://www.wiwo.de).
Međutim, zemlje bivšeg DDR-a su još daleko od toga da po produktivnsti dosegnu bivšu Zapadnu Njemačku.
U zemljama eurozone (prosjek 1573 sata) najviše rade Talijani (1774 sata). Međutim, Talijani su po produktivnosti na začelju (vidi tekst “Italia al top per le ore lavorate ma indietro per produttivita” – http://www.republica.it/economia/2012/10/03)
Dakle bitna je produktivnost a ne broj sati rada. Na primjer, novostvorena vrijednost po satu rada; BDP po stanovniku ili uposlenom itd. gdje su razlike unutar EU 1 : 10.
Produktivnost je u Hrvatskoj postala zaboravljen pojam. Kad ste čuli da je netko na TV-u ili bilo gdje drugdje spomenuo produktivnost? To samo dokazuje da Hrvatska uopće nema tržišnu ekonomiju. Jer u tržišnoj ekonomiji ne možeš opstati ako nisi produktivan. Marx (onaj originalni) je produktivnost definirao kao “društveno potrebno vrijeme”. Samo raditi – bez obzira koliko dugo – ne vodeći računa produktivnosti je ekonomsko samoubojstvo.
Današnja Hrvatska je daleko od toga može ignorirati pitanje svoje produktivnosti što se eto ipak uporno radi.
E moj Marko stvarno ste se do sada pokazali, sva sila reformi, prijedloga i inicijativa.
Uključite se u raspravu