Sredinom rujna na zagrebačkom Županijskom sudu počet će suđenje vlasniku zaštitarske tvrtke Klemm security i čelniku braniteljske Udruge specijalne policije Josipu Klemmu kojega tužiteljstvo tereti da je od 2005. do 2007. iz svoje tvrtke, uz pomoć još nekih optuženika koji su priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom, izvukao gotovo tri milijuna kuna i pritom utajio čak 593 tisuće kuna poreza na dobit.

Sutkinja Sanja Mazalin zakazala je za 19. rujna prvo ročište na kojem će se Klemm ponovno očitovati o optužnici koju je protiv njega podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zbog zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Klemm je ranije najavio da se neće nagoditi s tužiteljstvom poput njegovih suoptuženika, a na posljednjem je pripremnom ročištu kazao da čak i ako je nešto učinio nije bio svjestan da krši zakon. Dodao je i da je njegova tvrtka u proračun, koji je u ovom slučaju navodno oštećen utajom poreza, uplatila više od 200 milijuna kuna.

Svi Klemmovi suoptuženici ranije su osuđeni nakon priznanja nedjela i nagodbe se s tužiteljstvom, a posljednji je to učinio Leonard Valent koji je godinu zatvora zamijenio radom za opće dobro. Prije njega sporazumno su osuđeni Radovan Štetić, Hrvoje Zorovac, Tomislav Matanić i Silvio Golubovac.

Najpoznatiji među Klemmovim suradnicima, Štetić, bio je jedan od osumnjičenih pripadnika tzv. zagrebačke zločinačke organizacije iz 90-tih, koji je kasnije odgovarao i zbog prevare, osnosno izvlačenja novca u slučaju u kojem je jedan od osumnjičenih bio sin šefa zagrebačke policije Saša Burušić.

Tužiteljstvo Klemma tereti da je od veljače 2005. do ožujka 2007. kao odgovorna osoba tvrtke Klemm security, "osmislio način na koji će iz tog trgovačkog društva neosnovano obavljati isplate u svoju korist" pa je "nalagao neosnovana plaćanja sa žiro-računa" svoje tvrtke na račune drugih trgovačkih društava koja su mu, prema ranijem dogovoru, izdavala račune za neobavljene usluge.

Tužiteljstvo tvrdi da je Štetić potom angažirao preostale okrivljenike da postanu direktori više poduzeća nakon čega su mu "izdavajući račune za nepostojeće usluge, pomogli u realizaciji postupanja" dogovorenog s Klemmom.

Štetić je, navodno, nakon toga osobno ili u dogovoru s optuženim direktorima suradničkih tvrtki podizao novac za fiktivne usluge i davao ga Klemmu koji je na taj način, prema tvrdnjama tužiteljstva, zaradio više od 2,8 milijuna kuna.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tužiteljstvo tvrdi i da je Klemm naložio plaćanje računa za neobavljene usluge za još dva poduzeća pa je njegova tvrtka u konačnici oštećena za više od 2,9 milijuna kuna.

Zbog "neosnovanog knjiženja troškova po računima za neobavljene usluge" oštetio je i državni proračun za više od 593 tisuće kuna s osnove poreza na dobit, izvijestilo je ranije tužiteljstvo.

Istraga navodnih Klemmovih "financijskih malverzacija" pokrenuta je još 2014. no on tada nije uhićen jer je u tužiteljstvu iznio tzv. aktivnu obranu, tvrdeći da se može osjećati krivim ako je svoju tvrtku oštetio neznanjem, ali da nikada ne bi oštetio državu.

Nakon podizanja optužnice u svibnju 2015. Klemm, tada jedan vođa prosvjeda hrvatskih branitelja u Savskoj ulici 66, Hini je kratko rekao da se "raduje optužnici".