Poljoprivrednici ne ulažu u razvoj, proizvođači i prodavači poljoprivredne mehanizacije ne uspijevaju ostvariti prodaju, građevinari ne grade, a EU konzultanti naplatili su manje od trećine svog angažmana. Ukupno stoji više od milijardu kuna investicija u poljoprivredu, koje je kroz dva EU natječaja u okviru mjere četiri raspisana lani, trebao pokrenuti bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, upozoravaju u branši.

Egon Mudrinić, direktor CORE Consultinga, EU konzalting kuće koja se bavi i poljoprivredom, kaže da spore procedure utječu ne samo na poljoprivredu već i na ostale industrije. "Da bi se te procedure ubrzale i izmijenio pravilnik, kojeg definira Ministarstvo, potrebna je javna rasprava što znači da idućih šest mjeseci ne možemo očekivati ni promjene ni nove natječaje, ali veseli najava pomoćnika ministra poljoprivrede Maria Njavre da će se procedure skratiti na najviše 90 do 120 dana", kaže Mudrinić. Dodaje da kada bi se odluke oko natječaja donosile u roku od 90 dana od zaključenja prijava tada bi Hrvatska mogla računati godišnje na milijardu kuna investicija u poljoprivredu, i to sve do 2020. godine.  

CORE Consulting, kojeg vodi Egon Mudrinić, nema veze ni s Ivicom Mudrinićem ni sa zagrebačkim CORE inkubatorom. Riječ je o uspješnoj EU konzultantskoj kući koja je u 2014., u prvoj godini poslovanja napravila promet od 100 tisuća eura uz dobit od 50 tisuća kuna. Lani joj se promet gotovo udvostručio na 1,3 milijuna kuna. Goran Zečić, suosnivač CORE Consultinga kaže da je u tvrtki zaposleno četvero radnika. "Nije to loše, ali da su procedure obrade prijava brže uvjeren sam da bi nam prihod već lani bio veći, a u tvrtki bi imali zaposlena dva radnika više", kaže Zečić. I Zečić i Mudrinić slažu se da bi situacija bila drugačija da je ministarstvo, dok ga je vodio Jakovina, surađivalo s gospodarstvom. Mudrinić navodi da je prethodnih godina bilo je službenika, koji su bili ključni za EU projekte, a koji ni konzultante ni druge djelatnike u poljoprivredi nisu željeli primiti na bilo kakav sastanak.

"Ne da nisu usvajali prijedloge iz gospodarstva, već ih čak nisu željeli niti saslušati", ističe Mudrinić. Dodaje da im je gorka utjeha bila činjenica da je Agencija za plaćanja lijepo surađivala s poduzetnicima. "No, Agencija nije mogla utjecati na probleme koje je izazvalo loše definiranje pravila natječaja", pojašnjava Mudrinić. Navodi da je tako u prvom EU natječaju lani za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, vrijednom 110 milijuna eura, pristiglo 1300 prijava. "Više od 50 posto tih sredstava pokupit će veliki poput Agrokora, Žita i Osatine Grupe što se vidi iz prijevremene rang liste, odnosno radnog izvještaja i na temelju koje se očekuje da će ukupno oko 250 investitora dobiti ta sredstva", kaže Mudrinić.

Pojašnjava da je to stoga što je ministarstvo skrojilo pravila po kojima su se mogla odvojeno natjecati povezana trgovačka društva, bespovratno se davalo do 90 posto sredstava, a s tim se novcem mogla kupovati i luksuzna poljoprivredna oprema. Mudrinić kaže da stoji i drugi EU natječaj za proizvođače voća i povrča vrijedan 11 milijuna eura. Dodaje da je u tom natječaju ukinuta mogućnost natjecanja povezanih društava, ali se po projektu moglo povlačiti do 3 milijuna eura što ne mogu OPG-ovi ali mogu veći sustavi.

"Paradoksalno, tako investitor može daleko više novca povući u poljoprivredi nego za izgradnju hotela gdje je najveća potpora 10 milijuna kuna, a sufinanciranje do 45 posto", kaže Mudrinić koji priželjkuje da se ponovo vrati mogućnost nadopune ponude s obzirom da sada i najmanja greška diskvalificira cijelu prijavu za EU projekt odmah.