Posljednjih se mjeseci vodi žustra javna rasprava na temu novog kurikuluma u školstvu Republike Hrvatske. Moderniji školski programi, nova tehnologija u školama, edukacija nastavnika… sve bi to trebao biti dio nove cjelovite reformi školstva, međutim je li to dovoljno? Hoće li to pomoći u izgradnji generičkih kompetencija, dovesti do značajnih društvenih koristi koje će, na kraju krajeva, pozitivno utjecati i na gospodarstvo. Koliko je danas obrazovanje usklađeno i povezano s realnim sektorom, koji su glavni problemi s kojim se danas susreću studenti i poslodavci te kako ih riješiti, upitali smo predstavnike visokih poslovnih škola te stručnjake iz dvije velike hrvatske tvrtke.

Lakše do posla
Jagoda Poropat Darrer, glasnogovornica i viši predavač sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta rekla je da se ZŠEM bavi izvrsnim poslovnim obrazovanjem već 14 godina. "Prva smo poslovna škola u jugoistočnoj Europi i jedina je u Hrvatskoj s prestižnom AACSB akreditacijom, kojom je ušla među pet posto najboljih poslovnih škola u svijetu. Proglašena je najboljom u Hrvatskoj već 8. godinu za redom, a ove je godine proglašena najboljom poslovnom školom u Hrvatskoj sa značajnim međunarodnim utjecajem", tvrdi glasnogovornica Jagoda Poropat Darrer. Skoro svi, njih čak 94 posto studenata, prema riječima glasnogovornice, koji završe studij na ZŠEM-u prvi posao pronalazi tijekom studija ili kroz godinu dana po završetku studija. Iako tvrde da ne mogu unaprijed garantirati niti predvidjeti nečiju budućnost, ono što zaista garantiraju jest osiguravanje vrhunskih temelja: znanja i vještina potrebnih za uspjeh u globaliziranom svijetu.

Ta znanja i vještine svakodnevno osluškuju praćenjem svjetskih trendove top poslovnih škola i potreba poslodavaca diljem svijeta i to prenose svojim studentima. "S ciljem identifikacije upravo znanja i vještina koje studenti moraju dobiti odnosno usvojiti na ZŠEM-u organizirali smo konzultacije između predstavnika poslodavaca i predavača – kreatora studijskih programa na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. ZŠEM sustavno radi na učinkovitoj komunikaciji između obrazovanja i gospodarstva te zapošljavanju mladih", objašnjava Poropat Darrer. Sukladno tome u sklopu projekta 'Unapređenje kvalitete studijskih programa ZŠEM-a u okviru HKO-a', sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, zajedno s partnerima Hrvatskom udrugom poslodavaca i Tehničkim veleučilištem Zagreb, organiziraju konzultacije i radne skupine s poslodavcima čiji je cilj poboljšanje i prilagođavanje studijskih programa potrebama tržišta rada.

Krajnji je cilj projekta, kako navodi Jagoda Poropat Darrer, unaprjeđenje kvalitete studija kako bi odgovarao potrebama tržišta rada te kako bi studenti po završetku studija posjedovali znanja i vještine koje su potrebne poslodavcima. Krucijalnu važnost projekta i jačeg povezivanja obrazovnog i realnog sektora prepoznale su i mnoge tvrtke koje studentima ZŠEM-a po završetku studija nerjetko nude mogućnost zaposlenja. Prodekanica za nastavu Ana Skledar Matijević sa Veleučilišta Baltazar u Zaprešiću rekla je kako je upravo Veleučilište Baltazar prije više od deset godina prvo ponudilo specifične studijske programe, poput Menadžmenta u kulturi ili Projektnog menadžmenta, a nastavljaju u istom smjeru – od jeseni pokreću jedinstveni specijalistički studij Menadžment javnog sektora, a i još je nekoliko novih u pripremi. Također osluškuju potrebe tržišta rada i nastoje na njih svojim radom i djelovanjem i odgovoriti.

Obavezna praksa
"Veleučilište Baltazar Zaprešić izvodi stručne studije, što znači da je naglasak stavljen na vještine, a što se realizira kroz uključivanje studenata u stvarne projekte, kao i u obaveznu praksu i povezivanje s realnim sektorom. Na taj način studenti stječu konkretna znanja i vještine potrebne na tržištu rada. Studentima osiguravamo tutore kao podršku u učenju, sustav mentoriranja s kojim upravo krećemo, a kroz koji se najboljim studentima pruža prilika da im mentori na godinu dana budu vodeći hrvatski menadžeri", objašnjava Ana Skledar Matijević. Osim toga, vole se pohvaliti i svojim nastavnicima – velik broj istih su doktori znanosti izabrani u najviša nastavna i znanstveno-nastavna zvanja.

Studentima osim stjecanja znanja nastoje osigurati i stjecanje praktičnih vještina korisnih za uspješno uključivanje u tržište rada, no smatraju da bi općenito u kurikulume bilo dobro uključiti tzv. soft skills, kao što su npr. vještine potrebne za timski rad, komunikacijske vještine, pregovaranje, delegiranje, ali i vještina upravljanja vremenom, kao i tehnike planiranja. Neke od ovih vještina uključili su u svoje studijske programe kroz postojeće kolegije, ali svakako im vrijedi posvetiti više pozornosti. Iz naftne kompanije Ine zaključuju kako je upravo element praktične nastave definitivno onaj koji bi se trebao pojačati u novom kurikulumu kako bi studenti po završetku fakulteta zapravo razumjeli i osjetili materiju koju su učili tijekom studija, te samim time bili spremniji za posao koji ih čeka. Navode također kako bi se taj faktor mogao ostvariti suradnjama fakulteta s domaćim kompanijama, kao i sa onim inozemnim.

Mirela Mrakovčić Mujić, direktorica Ureda za upravljanje ljudskim resursima iz Hrvatske Pošte, slaže se s činjenicom da je potrebno uvesti dodatnu praksu u obrazovni sustav, te radionice i usmjeravanja mladih. Drži da bi i mladi ljudi u hrvatskom obrazovnom sustavu trebali iskoristiti svaku priliku za dodatno usavršavanje vještina koje ih zanimaju, jer će time steći određene prednosti kod kasnijeg zapošljavanja, ali i odgovornije pristupanje obavezama. Kvalitete potencijalih zaposlenika koje tvrtka Ina uz fakultetsko obrazovanje cijeni su inovativnost i kreativnost, te iskustvo u javnim nastupanjima i prezentacijama što olakšava prilagodbu i daje zaposleniku dodatno samopouzdanje, a u Hrvatskoj Pošti naglašavaju entuzijazam i proaktivnost kao vrlo bitan faktor kod zapošljavanja.

Poslodavcima iz Zagrebačke banke vrlo je bitan faktor timskog rada, osnosno spremnost stavljanja vlastitog interesa u drugi plan radi dobrobiti cijelog tima. "Mladi ljudi trebali bi, prilikom učenja, savladavati gradivo na način da nastoje razumjeti svrhu i međusobnu povezanost podataka, pri čemu im pomaže i strukturirano svladavanje podataka. Važno je da se izražavaju svojim riječima, da promišljaju o odlukama i razumiju ocjenu kao oznaku iskazanog znanja. Naravno, jedna od najvažnijih stvari svakako je preuzimanje odgovornosti za svoju budućnost", naglasili su iz Zagrebačke banke. 

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Bitno je uključiti poduzeća
Prednost svakog stručnog studija za razliku od sveučilišnog, naglašava prodekan za nastavu i studente Goran Luburić sa Visoke poslovne škole u Zagrebu (VPŠZ), je okrenutost programa prema konkretnim stručnim poslovima, dakle učenje kako bi se studenti kasnije što lakše snašli pri obavljanju konkretnih poslova. Na VPŠZ-u nude jedinstveni integrirani studij marketinga i komunikacija, i to doživljavaju kao prednost. Imaju i interni praktikum, tzv. kreativni odjel Promotion 3sto7, u kojem ambiciozni studenti na volonterskoj bazi rješavaju konkretne zadatke iz prakse, promovirajući visoku školu na najbolji način. Samoinicijativno uređuju studentski list, organiziraju događanja i osmišljavaju kampanje za razne eksterne naručitelje. Ukratko, spremaju se za svoje buduće poslove vježbajući praksu, a ne samo teoriju. Prodekan Luburić se osvrnuo i na novi kurikulum, te spomenuo kako je fokus učenja na snalaženju u promjenjivim okolnostima nešto što nedostaje našem obrazovnom sustavu.

"Nažalost, kolektiv unutar obrazovnog sustava još uvijek teško prihvaća promjene. Previše se inzistira na formi, premalo je konkretne volje i fokusa na sposobnosti", objašnjava Luburić. Smatra da je privatni sektor u tom smislu puno dinamičniji i prilagodljiviji promjenama. Ono na čemu svakako treba inzistirati je 'učenje za život', a ne 'učenje radi učenja'. Navodi da studijske programe treba što više spajati s praksom u realnom sektoru tijekom procesa studiranja, te da obrazovni sustav to ne može realizirati samostalno bez podrške poduzeća i poslodavaca. Važno je da svi uključeni počnu mijenjati način poimanja obrazovanja. "Kada u tome uspijemo, postati ćemo konkurentnija zemlja", zaključuje Goran Luburić.