Gospodarski as Dubrovnika i okolice neosporno je turizam i lepeza usluga na krilim milijuna turista godišnje, a svoje mjesto pod suncem većina dubrovačkih poduzetnika također traže u nekoj turističkoj niši, no ne svi.

Jedan od stanovnika poduzetničkog inkubatora mlada je informatička tvrtka Intuit koja se bavi komunikacijskim rješenjima. "Osim sebične želje da smanjimo troškove najma prostora, u inkubatoru smo dobili iznenađujuću podršku u edukaciji upravaljanja financijama, tvrtkom, povezivanjem s državnim tijelima i drugim tvrtkama", kaže direktor Vedran Vukas Džaić. Novac koji su uštedjeli, uložili su u edukaciju, nabavku opreme i zapošljavanje.

Iza ideje inkubatora stoji gradska razvojna agencija DURA koja u fokusu ima poduzetnike početnike. "Naša ciljna skupina su početnici od prve do tri godine poslovanja, no tu važna je i savjetodavna uloga, tu smo za sve nedoumice s kojima se susreću, a njih je mnogo", kaže Andrea Novaković iz Agencije. Uz inkubator, agencija ima mjere financiranja tvrtka (i) u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, Hamag Bicrom, i drugima.

"Uglavnom je riječ o darovnicama, a krenulo se i kreditno-jamstvenim fondom", dodaje. Za lakšu realizaciju poduzetničkih ideja pružajući podršku financiranja i savjeta brinu se i na adresi Župnije "Najveća prepreka poduzetnicima je zakonski okvir, no takav je kakav je, mora se poštivati", smatra Ivo Klaić iz Dubrovačko-neretvanske županije po kojem je klima za poslovanje danas ipak bolja nego prije.

S tri milijuna gostiju koji posjete grad svoju turističku nišu pronašao je Pero Kojan, vlasnik Kojan Korala koji se bavi avaturističkim ekskurzijama. "Tvrtka je mala, radimo po mjeri avanturističke izlete po Konavlima i terensko jahanje", kaže Kojan vrlo kritičan prema poduzetničkoj klimi u gradu i okolici smatrajući da nedostaje jačeg duha poduzetništva i obrta.

Mukotrpno, ali uspješno, posao je izgradio Blaženko Carević, vlasnik informatičke tvrtke Laus CC koja – nema veze s turizmom. Po njegovom iskustvu poduzetništvo je pandorina kutija. "Iz nje će prve izaći loše stvari: banke će vas za kredite tražiti zaloge nekretnina, na HBOR i garancije Hamaga zaboravite. No, nade ima i to je entuzijazam. Zaboravite da ćete biti Bill Gates sa skupim autom u garaži, bolje proučite tržište, trendove, svoje kupce i ne očekujte puno pomoći sa stane", kaže Carević prema kojem se uspjeh svodi na upornost i vjeru u posao. Po njemu turizam svakako je faktor odluke za poduzetnika jer "ako milijun ljudi dođe u Dubrovnik i da im ponudite proizvod za kunu, to je milijun kuna prihoda".

Upravo je promišljanje diverzifikacije turističke ponude i razvoj ruralnih područja nit vodilja budućeg razvoja. "Koncept difuznih hotela jedan je od primjera koji dobro funkcionira u malim sredinama. Imamo dosta ruralnog područja koje kaska za gradom", ističe Novaković. Ruralni turizam sve se više nameće kao potreba proširenja ponude. To ilustrira činjenica da više od polovice gostiju koji posjete Dubrovnik obiđe obiteljska poljoprivredna gospodarstva u okolici.

Mogu li se lokalni OPG-ovi, kojih je registrirano čak 5600, povezati s hotelskim lancima i k njima plasirati proizvode? "Tek 150 obiteljskih gospodarstava bavi se konkretno proizvodnjom, a s obzirom da su hotelima bitne količine oni ne mogu servisirati potrebe opskrbe", objašnjava srž problema Kaić. Tu bi situaciju moglo razriješiti udruživanje proizvođača, no čini se da ta ideja još nije sazrijela unatoč svojoj neoborivoj ekonomskoj računici. "To je stvar mentaliteta. Imali smo pokušaja udruživanja malih proizvođača, no nažalost bili su neuspješni. Mi kao javna uprava ne smijemo se miješati niti prisiljavati ikoga da stvara zadruge ili klastere, to naprosto ne fukcionira jer ljudi ne osjećaju potrebu", nadovezuje se Novaković. Ipak, poduzetnici smatraju da malo poticaja 'odozgo' ne bi škodilo. "Ljude treba okupiti, da li inicijativa ide od poduzetnika ili općine, nije bitno jer treba čomoći s plasmanom budući da je tržište prodaje hrane ogromno", kaže Pero Kojan.

Upravljanje energijom

Sve što vam treba za niže račune, veću energetsku neovisnost i dodatne prihode iz energije

Digitalna transformacija

Private GPT: Ključ sigurne i suverene umjetne inteligencije u suvremenom poduzeću

Pri tome naglasak treba staviti na kvalitetu, a ne kvantitetu budući da Dubrovnik želi razvijati elitni, a ne masovni turizam. "Treba iskoristiti prednosti malih proizvođača, a ne davati novac. Da želim uzimati novac ne bih se ni bavio poduzetništvom, bitnija je edukacija u zaposlenike", dodaje IT-jevac Džaić.

Pitanje ekskluzivnosti turističke ponude nije jednoznačno. Proklamirani elitni turizam u sukobu je sa svakodnevnicom masovnih iskrcavanja turista s kruzera na tek par sati, a elitna destinacija nema nijedan restoran koji se može pohvaliti s Michelinovom zvjezdicom. "Turizam je zvijer, ako ga ne ukrotite, pojest će vas. U grad stiže iznimna količina ljudi, no mi moramo odrediti uvjete pod kojima kruzeri dolaze", smatra Kojan po kojemu nekoliko sati nesnosne gužve na Stradunu ruši sliku skupe destinacije turista koji smještaj plaćaju po nekoliko stotina eura i za to imaju određena očekivanja. Za razvoj ekskluzivne ponude, razvojnoj agenciji pitanje konkurentske prednosti, DURA je osmislila jamstveno kreditni fond za poticanje ruralnog područja.

No, Dubrovnik se može se pohvaliti da ide u smjeru razvoja pametnog grada, pohvalili su se panelisti. Prije godinu i pol mladi su se okupili na natječaju koji je rezultirao da se implementiraju projekata u gradu, a riječ je o rješenjima problema koji svakodnevno muče grad. Iz tog pilot projekta stvorila baza mladih ljudi koja okuplja lokalnu pamet i tom sinergijom gradi se snažna zajednica čime je taj ljudski potencijal ostao u gradu pod Srđem.