Posljednje nestabilnosti na svjetskom tržištu nafte poprilično su zabrinule američko ministarstvo obrane te ga potaknule da ozbiljno počne razmišljati i o drugim izvorima energije koja je prijeko potrebna američkoj vojnoj industriji. Gotovo istodobno, predsjednik Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) jučer je izjavio kako je cijena barela nafte od 53 dolara neprihvatljiva te požurio članice ovog moćnog kartela na smanjenje proizvodnje kako bi se zaustavio njezin pad.

U proteklom godišnjem razdoblju, zaključno sa 30. rujna 2006. godine, Pentagon je, prema vlastitim procjenama, potrošio oko 13 milijardi dolara na gorivo te potrošio 134 milijuna barela nafte, za razliku od 2000. godine kada je potrošeno ukupno 107 milijuna. Ponukan golemim izdacima za gorivo, Pentagon sada planira u sljedećih pet godina na nove energetske inicijative potrošiti dvije milijarde dolara.Glavni razlog toliko velikog povećanja u potrošnji goriva ratovi su u Afganistanu i Iraku, što je potvrdio i Centar za podršku energenata namijenjenih vojsci, Vladina agencija koja kupuje gorivo od privatnih naftnih kompanija i njime opskrbljuje američke oružane snage. Za usporedbu, Pentagon je tako u navedenom razdoblju potrošio više nafte nego čitava Švedska, no taj iznos još je manji od dva posto američke dnevne potrošnje.

Kako su cijene energenata podložne turbulencijama, a situacija u energetski najvažnijim regijama nestabilna, američka vojska udvostručila je svoje napore kako bi zauzdala potrošnju goriva kroz očuvanje rezervi, povećanje mjera efikasnosti u potrošnji i veću upotrebu alternativne energije. Nestabilnost cijena nafte, za američke vojne snage najvažnije energetske sirovine, u posljednje vrijeme najbolje su pokazali događaji od prošlog ljeta kada je sukob između Izraela i Hezbolaha doveo do rasta njene cijene na razinu višu od 78 dolara po barelu. Nakon smirivanja situacije cijena je polako počela padati, da bi danas iznosila oko 53,5 dolara po barelu, no neprestane napetosti na Bliskom istoku, pogotovo u vezi s Iranom, drugoga OPEC-ova i četvrtoga svjetskoga proizvođača, svakog časa mogu eskalirati, što bi cijenu ‘crnog zlata’ moglo ponovo podignuti na rekordnu razinu. Osim geopolitičkih nestabilnosti i nepogoda, kao što je to bio slučaj s uraganom Katrina koji je poharao Meksički zaljev i uništio naftne platforme, također su ponukale vojsku da se okrene promišljanju k alternativnim energetskim izvorima. Iako je u proteklih 20 godina vojska smanjla upotrebu energije u svojim postrojenjima za 28 posto, nafta još zauzima velikih 75 posto ukupne energetske potrošnje. Kritičari navode kako je najveći problem Pentagona što najviše truda ulaže na uštedu energije, a ne na pronalaženje odgovora na ovisnost o nafti.

Demokrati napali Bushevu strategiju

Predsjednik George Bush predstavio je novu strategiju za Irak u sklopu koje je izjavio kako će broj vojnika biti povećan za 21.500, od kojih će pet brigada sa 17.500 vojnika biti poslano u Bagdad, a ostalih 4000 bit će upućeno u sunitsku regiju al-Anbar. Bush je u obraćanju naciji prihvatio i “odgovornost za greške” počinjene u Iraku. Inače, Demokratska je stranka predložila izglasavanje rezolucije koja ne bi bila obvezujuća, ali bi tražila od predsjednika da prije slanja pojačanja zatraži odobrenje Kongresa. Takav bi dokument, vjerojatno, izazvao izvjesne podjele u predsjednikovoj, Republikanskoj stranci. Iračka se vlada očitovala o strategiji te je pozdravila i obvezala se predano pridonijeti osiguranju uspjeha. Osim jačanja snaga u Bagdadu i sunitskom uporištu al-Anbar Bush je najavio i jačanje vojnog prisustva u regiji s upućivanjem treće borbene skupine s nosačem aviona u Perzijski zaljev.
(H)