Žustra rasprava članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i povjerenika za poljoprivredu Phila Hogana održana kasno sinoć o trenutačnoj situaciji na poljoprivrednim tržištima nakratko je utihnula nakon što je zastupnik iz Francuske iznio informaciju da je stanje u poljoprivredi toliko katastrofalno da je 600 poljoprivrednika u Francuskoj izvršilo samoubojstvo.

Zastupnici su se u raspravi složili da je u društvu nešto trulo ako su oni koji proizvode hranu toliko očajni da si oduzimaju život te su tražili od povjerenika Hogana konkretne mjere napominjući da nije prihvatljivo tražiti od poljoprivrednika da rade i da ne zarađuju. Najviše pitanja povjereniku odnosilo se na sektor mlijeka koji u posljednje vrijeme bilježi velike neravnoteže uzrokovane ruskim embargom, ukidanjem mliječnih kvota, ali i nepoštenom trgovačkom praksom.

Hrvatska zastupnica Marijana Petir povjerenika je izvijestila da je u godinu dana u Hrvatskoj 2.000 proizvođača mlijeka prestalo poslovati, a većina ih još uvijek ima kredite. Dodatni problem hrvatskim proizvođačima mlijeka je i smanjenje cijene mlijeka za 20 lipa čime se prosječna cijena mlijeka spustila prema riječima proizvođača s 25 na 22 eurocenta što ne može pokriti niti osnovne troškove proizvodnje, dok se o zaradi ovdje ne može niti govoriti. Velike količine uvoznog mlijeka rezultirale su izuzetno niskim maloprodajnim cijenama u Hrvatskoj. Dok je proizvodnja mlijeka u EU porasla za 2%, ona je u Hrvatskoj pala u proteklih godinu dana za 5%. Tri milijarde litara novog mlijeka nakon ruskog embarga svoj je prostor našlo na najmanje zaštićenim tržištima među koje spada i hrvatsko.

Zastupnica Petir pitala je povjerenika Hogana što može učiniti nacionalna Vlada da zaštiti hrvatske proizvođače mlijeka i pomogne im, a što EU, te hoće li podržati donošenje EU zakonske regulative kojom bi se spriječila nepoštena trgovačka praksa. Povjerenik Hogan u svom je odgovoru istaknuo da je pojednostavio procedure izmjene Programa ruralnog razvoja tako da države članice mogu  prebaciti novac iz jedne mjere u drugu u roku od 6 tjedana što će im omogućiti da pomognu sektore koji su u problemu. No, kako je istaknuo, od 19 mjera, u prosjeku se u državama članicama koristi samo 7-8 mjera. Poznato je da se zastupnica Petir u više navrata zalagala da se mjera koja uključuje dobrobit životinja počne primjenjivati odmah po usvajanju programa, a ne tek 2017. godine, no za to nije bilo sluha. Upravo bi ta mjera bila ruka pomoći proizvođačima mlijeka.

Hogan je dodao da samo 10 od 28 država članica ima mjere za ciljanu pomoć, u koje spada i iznos od  420 milijuna EUR-a koji je EU stavila na raspolaganje državama članicama u listopadu prošle godine, no niti ta sredstva nisu došla do poljoprivrednika. Podsjetimo, Hrvatskoj je pripalo 1.8 milijuna EUR-a na što je još nacionalna Vlada mogla dodati 100%-tni iznos, tj. dodatnih 1.8. milijuna EUR-a, no hrvatski proizvođači do danas nisu dobili taj novac, a rok za njegovu raspodjelu je kraj lipnja. Nabrajajući mjere koje je uveo u svom mandatu kao pomoć stabilizaciji tržišta, Hogan je dodao da su ga rasprave zastupnika potaknule da predloži dodatne mjere za sljedeću sjednicu jer je neprihvatljivo da se smanjuje udio novca koji dobivaju poljoprivrednici u okviru cijene poljoprivrednog proizvoda. Dodao je da će o problemu rješavanja nepoštene trgovačke prakse razgovarati s povjerenicom Bienkowskom podržavajući stav zastupnika da je potrebna europska zakonodavna regulativa.