Kao i u nekim drugim zemljama srednje i (jugo)istočne Europe, i u Hrvatskoj se unatrag više od godinu dana sporadično pojavljuju glasine da bi se vodeća ruska bankarska grupacija, Sberbank, povukla s lokalnog tržišta. Takve su se spekulacije uglavnom dovodile u vezu sa sankcijama (i ukrajinskom krizom), a nedavno ih je ponovno potaknuo prvi čovjek tog bankarskog diva Herman Gref. "Sberbank je u završnoj fazi formiranja svog europskog tima i planira zatvoriti operacije u nekim malim zemljama u regiji", izjavio je potkraj veljače.

U domaćim financijskim krugovima pak neslužbeno se tvrdi da je Sberbank Europe AG već angažirao i savjetnika za razradu plana dezinvestiranja regionalnih operacija, koji uključuje i hrvatsku podružnicu nekadašnje Volksbank koja je dijelom ruske grupacije postala početkom 2012. Navodno su savjetničku ulogu povjerili Ernst & Youngu. Iz austrijskog središta regionalnih operacija Sberbanka na naš upit o tim tvrdnjama nismo dobili nedvosmislen odgovor. Umjesto očitovanja o aktivnostima i obuhvatu plana dezinvestiranja i angažiranju poznate savjetničke tvrtke za njegovu razradu, odgovorili su nam da "nisu u pregovorima o prodaji Sberbank Hrvatska".

To, međutim, zasad i nije bilo predmet spekulacija, a domaći bankari mahom su sumnjičavi i da bi u dogledno vrijeme stvari mogle uznapredovati do faze konkretnih pregovora.  No, razlog tome u prvom redu je taj što trenutno ne vide potencijalne interesente za ulaganje u ovdašnji bankarski biznis, a ne to što vlasnik baš ne bi htio nekom drugom prepustiti vlasništvo nad hrvatskom bankom s 9,7 milijardi kuna aktive i oko 2,4 posto tržišnog udjela. Ni prilično čvrstu suradnju Sberbank s Agrokorom domaći financijaši ne smatraju presudnim za strateško određenje prema hrvatskom tržištu. To, kažu, potvrđuje i defanzivan stav prema kadrovskim prebjezima u druge banke. Banka je lani prvi put u četiri godine pod kontrolom Sberbanka zabilježila pad aktive.

U prve tri godine ofenzivnijeg nastupa aktiva joj je nabujala 40%, a lani je pala za više od pola milijarde kuna (sa 10,27 na 9,7 milijardi) ili 5,6 posto. Kako bilo, u Sberbank Europeu ističu da "nastavljaju razvijati svoj biznis model u srednjoj i istočnoj Europi s ciljem stvaranja stabilne, profitabilne i samofinancirajuće bankarske grupe". Da to ipak ne isključuje namjeru povlačenja s pojedinih regionalnih tržišta potvrđuje i primjer slovačke podružnice. Sberbank Europe je potkraj 2015. potpisao sporazum o prodaji tamošnje Sberbank Slovensko, i to kompaniji Penta, lokalnoj investicijskoj tvrtki u vlasništvu dviju slovačkih banaka.

Ta transakcija još nije zaključena, a trenutno je navodno u tijeku dubinsko snimanje. Naznaka sličnog scenarija nešto je ranije bilo kod mađarske i slovenske podružnice Sberbank. Jesenas su slovenski mediji tvrdili da su u igri za tu banku s 4,5 posto tržišnog udjela ruska Expobank te američki investitor (fond Apollo) koji je prethodno kupio mariborsku NKBM. No, ta je priča u međuvremenu utihnula, a ostaje vidjeti je li i nepovratno otpala. Dio financijaša kaže da bi vodeća ruska banka (više od 135 milijuna individualnih i milijun korporativnih klijenata u 22 zemlje) zapravo najradije sve regionalne sastavnice nekadašnje Volkbank riješila prodajom u paketu, a da bi sve operacije u EU vodila iz Frankfurta.

No, danas nije baš jednostavno naći kupca pa se tamo gdje postoji interes na lokalnom tržištu ide i na pojedinačnu prodaju. Regionalne operacije uključuju još Češku, Srbiju i BiH. Vezano uz strategiju na području SIE znakovito je da prvi čovjek Sberbank za internacionalne operacije Sergey Gorkov napušta banku, a do kraja svibnja i Sberbank Europe navodno napušta jedan član Uprave. Zbog tržišnih okolnosti i manjka potražnje Sberbank će do daljnjega ostati na hrvatskom tržištu. Dokle će biti tako i razmatraju li se i druga rješenja postupnog povlačenja, zasad je nepoznanica.  Od početka 2012. hrvatska je podružnica samo 2014. iskazala dobit. Lani je zbog konverzije CHF kredita zabilježen najveći gubitak, 245 milijuna kuna.