Tamo gdje drugi tek polako ispituju teren, Siemens je već postao aktivan. Ovaj njemački koncern u Iranu planira elektrifikaciju 500 kilometara željezničke pruge, izgradnju trase za vlakove velike brzine i isporuku 500 putničkih vlakova. Za te su poslove početkom godine potpisana pisma namjere. U suradnji s iranskom tvrtkom Mapna Group Siemens također namjerava raditi na modernizaciji električne mreže u Iranu. Idućih će godina iz Njemačke u Iran biti isporučeno 20 plinskih turbina i agregata, odnosno dio će biti po licenci proizveden u Iranu. To su poslovi vrijedni nekoliko milijuna eura.

"Tim važnim dogovorima ponovo oživljavamo dugoročno partnerstvo Mapne i Siemensa na području energetike", rekao je Siemensov šef Joe Kaeser nakon što su ovoga tjedna u Berlinu potpisani ugovori s Upravnim odborom Mapne o isporuci turbina i pisma namjere za druge poslove. Potpisivanju su bili nazočni njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel i iranski ministar energetike Hamid Chitchian.

Chitchian je, piše DW, u Njemačku stigao s brojnom delegacijom sastavljenom od oko 80 iranskih gospodarstvenika. Njemačko gospodarstvo je i te kako zainteresirano za nastavak tradicionalno dobrih odnosa s Iranom, izjavio je Volker Treier, zamjenik predsjednika Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK). Njemačka je godinama bila najvažniji iranski trgovinski partner. 2005. je obujam trgovine iznosio skoro pet milijardi eura da bi 2015. godine, zbog gospodarskih sankcija, pao na samo 2,5 milijardi.

Gospodarski rast od osam posto

Na njemačko-iranskom gospodarskom forumu iranski je ministar energetike Chitchian naglasio da njegova zemlja sa svojih 80 milijuna pretežito mladih stanovnika ima veliki potencijal. Njegova vlada predviđa da će iransko gospodarstvo ubuduće rasti po osam posto godišnje. Analitičari drže ta predviđanja previše optimističnima. Svjetska banka za ovu godinu predviđa rast od 5,8 posto. Iranska vlada planira intenzivirati eksploataciju sirove nafte i zarađeni novac utrošiti u modernizaciju zemlje. Njemačka bi u prvom redu trebala isporučivati razne strojeve i postrojenja.

 No postoji jedan problem: financijski sektor. Savez njemačkih banaka u siječnju ove godine je objavio da će banke sudjelovati u poslovanju s Iranom tek kada se razjasni koji su točno poslovi ponovo dopušteni. Naime, američke vlasti su svojedobno osumnjičile banke za kršenje sankcija koje je SAD uveo protiv Irana. Tako je Commerzbank prošle godine zbog toga platio 1,45 milijardi dolara kazne. Kako kažu bankari, to je problem političke prirode koji nastaje zbog različite politike SAD-a i EU-a prema Iranu.

Reinhold Festge, predsjednik udruge njemačke strojogradnje VDMA, kaže: "Radovalo bi me kada bi njemačka politika otvoreno porazgovarala s Amerikancima. Moramo se plašiti da će nas Italija i Francuska preteći jer su njihove vlade kod financijskih pitanja daleko hrabrije." 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost