Vlada bi se mogla naći pred velikim izazovima u sustavu javne nabave: poslodavci i gospodarstvenici, okupljeni u HUP i HGK, uz potporu sindikata, traže da se u Zakonu o javnoj nabavi propišu dva nova uvjeta za kriterije za ocjenu sposobnosti ponuditelja. Oba su vezana uz radnike koji su zaposleni kod ponuditelja: točno određeni broj zaposlenih radnika i  poštivanje tarifa iz granskih kolektivnih ugovora. Time se rješava problem niskih cijena u ponudama tvrtki koje zapravo  ne ispunjavaju navedene uvjete te damping koji ruši tržište.

O tim prijedlozima socijalni su se partneri, doznajemo, već usuglasili, pa su sastavni dio reforme sustava javne nabave koju priprema poslodavačka udruga. Pojedini poslodavci ističu da im je zajednički nazivnik "više domoljublja", iako nova pravila koja traže zapravo znače uvođenje reda, čime bi se prvi put zaštitili domaći subjekti koji uredno posluju na tržištu. Pored toga, u sustavu javne nabave, čija je vrijednost lani bila na oko 12 posto BDP-a, ili 42 milijarde kuna novca poreznih obveznika, ali uz veliki uteg od osam milijardi netransparentne potrošnje, od 18. travnja dodatno se očekuju velike promjene. Kreću nova pravila iz europskih direktiva donesenih u proljeće 2014.  Kako se čini, u prvi mah u praksi će se naći u formi njihove izravne primjene, dok bi potom uslijedile izmjene Zakona o javnoj nabavi.

To bi značilo i da usuglašavanje s europskom pravnom stečevinom na tom području kasni, odnosno probija dvogodišnji rok, što otvara rizike za one tendere koji se financiraju sredstvima EU, uglavnom u slučaju nepoznavanja nove materije. Naime, izravna primjena EU pravila na navedeni način, što je izvor prava, predstavljala bi presedan, za koji struka već procjenjuje da će zadati glavobolju za javni sektor, ali i cijelo tržište koje s njime posluje. Najviše problema očekuje se u redovima naručitelja koji neće biti dovoljno ni upućeni ni pripremljeni za novosti u proceduri. U svojoj inicijativi udruženi gospodarstvenici, u cijelosti zainteresirani za održivo poslovanje i transparentnost te zapošljavanje, zauzimaju se u prvom redu da kroz javnu nabavu budu najviše moguće respektirane domaće tvrtke koje uredno posluju.

Zatim, da kriterij za odabir ne bude najniža cijena, što je dosadašnja praksa, nego da cijena bude jedan od kriterija, ali u kombinaciji sa ekonomski najpovoljnijim uvjetima za javne naručitelje. Riječ je o rješenju koje već postoji u zakonu, ali ga javni naručitelji ne koriste, najviše zbog neznanja, nemara i linije manjeg otpora jer je najniža cijena jednostavnija. No, opće je mišljenje da se njezinom primjenom stvara najviše nereda, a HUP-ovci to tvrde pune dvije godine. Kako objašnjava naš sugovornik, ako ponuda znatno odstupa od prosječne cijene, primjerice 20-ak posto, onda je sigurno riječ o dampingu koji izaziva nered jer se kasnije u postupku provedbe projekta to na neki način mora nadoknaditi. Na taj način na kraju manjka novca, pa se ne može platiti radnike ili porez državi, odnosno objekt se izvede nekvalitetno ili se ugovoreni radovi ne obave u cijelosti.

U kriterije sposobnosti ponuditelja stoga trebaju zakonskim putem ući još dva osnovna uvjeta oko čega se svi slažemo, potvrdio je i predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec, inače predsjednik križevačkog Radnika. "Prema predmetu nabave ponuditelj bi morao imati određeni broj stalno zaposlenih radnika te poštivati tarife iz granskih kolektivnih ugovora, što se dokazuje dokumentacijom na zahtjev naručitelja. U odnosu na dosadašnju praksu, to je velika razlika jer danas broj zaposlenih nije obvezan uvjet, dok ovo drugo – granski kolektivni ugovor – fakultativni je uvjet kojeg u pravilu nijedan naručitelj, koliko je poznato, nije propisao jer to nije moguće kontrolirati", kaže Habijanec.

U graditeljstvu je konkretno stanje dodatno okrnjeno, kad je bivša ministrica ukinula licence koje se u EU zovu, kaže Habijanec, klasifikacije građevinskih tvrtki, odnosno radova, na osnovu kojih je poznato koje objekte mogu raditi. On tvrdi da svi smatraju da se to nije smjelo učiniti dok se ne donese nacionalna klasifikacija. Naime, preko tog instituta znalo bi se s koliko radnika raspolaže određeni ponuditelj te što je sposoban raditi.

Klasifikacija se u EU kontrolira preko ustanova koje mogu biti licencirane od strane države, a Habijanec otkriva i što je zajednički prijedlog za novu Vladu, od koje se generalno očekuje više sluha.  "Predlažemo da to radi HGK, a zajedno sa sindikatom i HUP-om, jer Ministarstvo graditeljstva nema kadrove. Da su na snazi kod nas, po modelu Njemačke koji sad predlažemo, bili ovi uvjeti, nikad se ne bi mogli natjecati te dobiti posao mnogi jer bi morali imati ljude zaposlene u Hrvatskoj. Naša građevinska operativa je dovoljna jaka, i može napraviti građevinske projekte u RH", poručje Habijanec.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost