Iz Rusije je stigla najava da će Gazprom u isporuci plina namijenjenog jugu Europe koristiti infrastrukturu nerealiziranog europskog plinovoda Interconnector Turkey-Greece-Italy (ITGI), nazvanog Poseidon, čija je vrijednost procjenjena na 3,4 milijardi dolara. Ruta tog plinovoda išla bi preko Crnog mora do Grčke i Italije što znači da bi Rusija time dijelom revitalizirala Južni tok, projekt od kojeg su ranije odustali.

Rusko 'prodavanje magle'
No, stručnjaci se, zbog trenutne geopolitičke situacije uvelike otežane odnosima Rusije s Ukrajinom i Turskom, s Gazpromovim navodima – ne slažu. U razgovoru za Poslovni dnevnik naftni stručnjak Davor Štern aktualnu je situaciju usporedio s "prodavanjem magle" i ispitivanjem tržišne situacije. "Od tog bi pravca najviše ekonomske koristi imala Grčka, no u ovoj situaciji njeno se mišljenje slabije uvažava. Zima iza nas je bila relativno topla što je dovelo do određene bezbrižnosti po ovom pitanju, a utjecalo je i na samu cijenu prirodnog plina", smatra Štern. Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-naftnom fakultetu u Zagrebu, upravo doktrinarne probleme između Europske komisije (EK) i Rusije navodi kao jedan od razloga zbog kojih će ovaj projekt biti odložen.

"Riječ je o projektima koji su već neko vrijeme na čekanju, a tamo će i ostati dok se ne riješe sve formalne prepreke dviju energetskih politika, europskih i ruskih, kao i otklone sve geopolitičke smetnje", kaže Dekanić. "Rusija nije udovoljila obvezama koje proizlaze iz energetske strategije Europske unije, što ometa realizaciju projekta izgradnje plinovoda", poručuje Dekanić. Vijest o Gazpromovim planovima prenio je Ruski vjesnik oslonivši se na Memorandum o razumijevanju potpisan 24. veljače kojim se jamči razvoj projekta plinovoda između Rusije, Grčke i Italije. Potpisnici Memoranduma su Aleksej Miller, predsjednik Gazpromove Uprave, izvršni direktor Edisona Marc Benayoun te izvršni direktor grčke javne opskrbne kompanije DEPA, Theodoros Kitsakos.

Ruski je vjesnik naveo i da će Gazprom projekt realizirati isključivo uz suglasnost Europske komisije, pa nade polažu u talijanske i grčke vlasti od kojih očekuju da će EK uvjeriti u prijeku nužnost realizacije projekta. Rusija zapravo računa na nastojanja Europske unije da postigne energetsku stabilnost. Na ruku im ide i što takav plan otežavaju lokalni rizici uvjetovani političkim nemirima na nekoliko različitih strana. U toj se situaciji nalazi, primjerice, Italija ovisna o plinovodnoj ruti preko Libije u kojoj traje građanski rat što navedeni pravac čini nepouzdanim.

EU također nastoji smanjiti i ovisnost u rutama koje uključuju Ukrajinu, za koje kažu da su zastarjele i da se u njihovu modernizaciju ne ulažu dovoljna sredstva, stoji u tekstu Ruskog vjesnika. No, Europska bi se komisija, što su potvrdili i stručnjaci, mogla pokazati nesklonom novom ruskom planu, bez obzira što europsko tržište Rusiji treba koliko i Europi ruski izvori.  Na umu treba imati i da najvećim izvoznicima prirodnih energenata poput nafte i plina nervozu stvara i kolebanje cijena energenata, pa bi se najave poput ove mogu smatrati ispitivanjem reakcija.

Opet aktualan
Podsjetimo, plinovod Južni tok osmišljen je za transport ruskog plina preko Crnog mora do Bugarske, a zatim preko Srbije, Mađarske, Slovenije s krajnjim cilje dostave plina u Italiju. Najveći dioničari Južnog toka bili su ruski Gazprom te talijanski ENI, a njegova se realizacija zakomplicirala zbog odnosa Rusije i Ukrajine pri čemu je Turska predložena kao alternativni dio puta umjesto Ukrajine. No, u međuvremenu su se i ruski odnosi s Turskom pogoršali nakon rušenja ruskog bombardera. No, sudeći po nesuglasicama između EK i Rusijom, suglasnost za realizaciju Poseidona mogla bi izostati bez obzira što svaka takva odluka nadležnih tijela istovremeno utječe i na stabilnost europskih energetskih politika, kao i na međunarodne odnose u cjelini. Davor Štern ukazao je i na problem nejedinstvenosti Europske unije koja se trenutno nalazi u kolebanjima i unutar koje postoji određena razjedinjenost gdje se pojedine članice, zahvaljujući nejednakim pozicijama, vode pojedinačnim interesima.

Srezana cijena

Plin najjeftiniji od 1999.
Cijene priridonog plina nalaze se na 17-godišnjem minimumu. Cijena je srijedu na robnoj burzi u New Yorku pala na 1704 dolara, najnižu razinu od 1999. godine. Jedan od razloga pada je najava toplijih vremenskih prilika što rezultira smanjenom potrebom za grijanjem kućanstava, a time i smanjenom potrošnjom prirodnog plina. Nestabilnosti cijene plina doprinosi i sve veća globalna popularnost obnovljivih izvora energije, te najava Japana o aktivaciji dodatnih nuklearnih reaktora čime ta zemlja postaje manje ovisna o ukapljenom prirodnom plinu (LNG). Bloomberg je izvijestio da je isporuka LNG-a u Japanu u siječnju već klonula na najnižu razinu u posljednjih šest godina.
 

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’