Zemlje regije u budućem razdoblju mogu očekivati rast investicija, ali one neće doći sa starog kontinenta, jer su europske kompanije uglavnom prezadužene. Stoga i očekivanje da će Srbija ulaskom u Europsku uniju, povećati priljev stranog kapitala više ne pije vodu. Naime, financijske analize pokazuju da se veći priljev investicija očekuje iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, pa čak i Katara. Osnovne su to poruke s prekjučer održanog zapadnobalkanskog investicijskom samita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu.

Oreškovićev fond
Hrvatski premijer Tihomir Orešković je kao strateške prioritete hrvatske Vlade i glavne prekogranične investicijske projekte u energiji i infrastrukturi, među kojima su LNG terminal na Krku te jadransko-jonski plinovod i autocesta. Kako piše Politika, pozivajući se na izjave sudionika samita, i na marginama se najviše razgovaralo o investicijama u energetiku i graditeljstvo. Jedan od hrvatskih prioriteta je stvoriti fond od 500 milijuna eura za investicije u mala i srednja poduzeća, a zatim povlačenje sredstava iz europskih fondova, kazao je Orešković.

No da se članstvo u EU itekako isplati pokazuje i to da je Hrvatska lani povukla 500 milijuna eura, dok je ovogodišnji cilj povući između 900 milijuna i milijardu eura. Tim novcem bi se financirali projekti u infrastrukturi, turizmu, poljoprivredi. Na samitu su sudjelovali i premijer Crne Gore Milo Đukanović, Srbije Aleksandar Vučić, Kosova Isa Mustafa, Albanije Edi Rama i BiH Denis Zvizdić. Oni su kao investicijsku prednost najviše isticali geografski položaj njihovih zemalja. Crnogorski premijer Milo Đukanović pred okupljenim investitorima pohvalio se i kvalitetnom infrastrukturom.

Premijeri s onoga svijeta
"Govorite kao da ste premijeri skandinavskih zemalja", rekao je srpski premijer Aleksandar Vučić kada je uzeo riječ. Kako je za Politiku rekao Uroš Delević, znanstveni suradnik Ekonomskog instituta John H. Dunning i jedan od sudionika samita, na to se iz publike čuo smijeh, jer je netko, tko ne zna ništa o gospodarstvima regije, zaista je mogao steći dojam kako je riječ o razvijenim ekonomijama.Na to je premijer Albanije Edi Rama Vučića nazvao pesimistom i pitao kako će izbalansirati odnose Srbije s Rusijom. Kosovski premijer Isa Mustafa pohvalio se izuzetnom makroekonomskom stabilnošću i povoljnim investicijskim ozračjem. Vučić je pak istaknuo kako bi što prije trebala početi gradnja auto-ceste Niš-Priština. Tu trasu nazvao je auto-putem mira i pozvao EBRD da pomogne Srbiji oko gradnje.

Uspjesi Srbije
Iako se mnogo govorilo i o kvaliteti infrastrukture, loše ceste nisu najveća prepreka za ulagače, već je to i dalje korupcija. Irina Heim, predstavnica Britansko-kazahstanske agencije za konkurentnost, istakla je kako su dosta hvaljeni ekonomski reformski uspjesi srpske vlade, ali su građani Srbije jedni od najsiromašnijih u regiji i u toj zemlji 800.000 ljudi živi ispod granice siromaštva. Ukazala je na to da su glavne institucionalne prepreke za ulagače nepotizam i korupcija.

"U Srbiji korupcija i nepotizam nisu problem. Ako imate neke informacije o tome, vi mi ih slobodno proslijedite. Ja takve podatke nemam", odgovorio joj je Vučić. U njegovu obranu je stao i Suma Chakrabarti, predsjednik EBRD-a. On je, kako javlja Tanjug, istaknuo da je Srbija u posljednje dvije godine pokazala kako može biti primjer drugim zemljama koliko reforme mogu i nakon krize da budu uspešne. "I investicijska klima u Srbiji se popravlja, što dokazuje i bolji plasman na popisu Svjetske banke o uvjetima poslovanja. To nije slučajno , nego je rezultat reformi. Potrebno nam je više primjera poput Srbija. Srbija vodi na tom putu i zato ćemo još investirati", poručio je Chakrabarti.

Izvor budućih problema
Na samitu se govorilo i o tome da tek 10 posto kompanija iz regije ulaže u istraživanje i razvoj, kao i o tome da su zemlje regije deponiji tehnološkog otpada. Ulaganja u znanstveno-istraživački rad i razvoj inovacija jako su mala i iznose samo 200 eura po stanovniku, dok je europski prosjek 700 eura. Okupljeni ulagači iz Kine, posebno su bili zainteresirani za ulaganje u energetiku. Kako piše Politika, pozivajući se na neslužbene izvore, predstavnici korporacije Sinohydro raspitivali su se kada će EPS raspisati javni poziv za strateškog partnera.

Inače, ova kompanija je svoje predstavništvo za Europu otvorila još 2011. u Beogradu.  Na marginama skupa moglo se čuti i da je kineskim ulagačima zanimljiva i Elektroprivreda Srbije, zbog dobre tržišne pozicije. Usto se Sinohydro, kojeg The Financial Times opisuje kao lice kineske internacionalne ekspanzije, navodno raspitivao i za posrnulu rudarsku kompaniju Resavicu. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’