U splitskom Sveučilišnom kampusu danas je, u povodu 105. godišnjice osnutka HNK „Hajduk“, predstavljen jedinstveni znanstveni projekt „Hajdukova murva“.

Riječ je o završnoj fazi projekta očuvanja poznatog stabla – murve u dvorištu nekadašnjeg „Hajdukovog“ sjedišta uz „Stari plac“, pod kojom su stasale sve generacije „Majstora s mora“ od osnutka kluba 1911. godine pa do preseljenja u Poljud 1979. godine. Naime, uz pomoć Olivere Crmarić i Nenada Malenice sa zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta stara murva je „klonirana“ i tako su stvorene njene genetski identične sadnice. Uzeti uzorak je bezvirusnom metodom je genetski tipiziran čime je potvrđen genetski profil i izvornost „Hajdukove murve“ sa „Starog placa“. 

Jedan od najzaslužnijih za to da je danas već, simbolično, uzgojeno 105 sadnica, zahvaljujući kojima će „Hajdukova murva“ živjeti vječno je novinar „Slobodne Dalmacije“ Damir Šarac, koji je istakao kako se temom murve počeo baviti na poticaj urednika Ive Bonkovića. On je iznoseći kronologiju zbivanja na zaštiti i obnovi murve. Napominjući kako nije mogao otkriti kada je murva posađena, krenuo je suprotnim putem i obratio se Miri Radunić sa Zavoda za biljne znanosti Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, koja je između ostalog poznata zbog brige za stoljetnu kaštelansku maslinu. Ona je predložila da se obave prvi nužni zahvati na ozdravljenju murve, ali i da se pokrene aktivnost da se murvu stavi pod skrbništvo grada kako bi dobila stalnu njegu i dostojanstven status. Potom se u ožujku 2014. godine okupio krug entuzijasta, dobio podršku gradonačelnika Ive Baldasara i 2. lipnja 2015. godine je izuzet materijal za DNA i proizvodnju novih sadnica. 

„Ovo je lijepa prilika da se zajedno sjetimo naše povijesti. Zahvaljujem se svima na inicijativi, u prvom redu Torcidi i predsjedniku Marinu Brbiću, da se spasi murva. Sanirali smo je i onda je rođena ideja da bi to mogla biti jedna prekrasna priča i to se dogodilo zahvaljujući našim stručnjacima sa sveučilišta. Dakle, povezanost od početka murve i znanosti, od studenata – osnivača Hajduka do današnjeg sveučilišta. Ova murva je preživjela zahvaljujući „Hajduku“ i otud njena neraskidiva veza s klubom“, rekao je gradonačelnik Baldasar poželjevši da se mladica murve zasadi što više. 

Vezu Sveučilišta, murve i „Hajduka“ istakao je rektor Šimun Anđelinović, potom i predsjednik Brbić, naglasivši kako „nije svako stablo stablo“ te da nije čudno kada navijači u povodu smrti klupskih legendi pale svijeće ispod murve. „Ona je nijemi svjedok povijesti i čuva uspomenu na onaj Hajduk i Split kojih više nema. Ona je jedan od najvećih pokala. Dio je povijesti kluba, naše prošlosti, opstojnosti, a sada možemo reći i budućnosti“ kazao je predsjednik Brbić. Nakon skupa simbolično su krugu kampusa rektor Anđelinović i predsjednik Brbić zasadili sadnicu murve, koja će ipak pričekati još godinu dana da ojača, a predloženo je da se o preostale 104 sadnice pobrine Gradska uprava i odluči na kojim mjestima u gradu će biti zasađene.