Krajem 2015. godine, naime, u blokadi 120 i više dana bile su 17.093 pravne osobe, a njihov je dug iznosio 16,34 milijarde kuna.
Krajem prošle godine u blokadi su bile 21.043 pravne osobe, s ukupnom vrijednošću neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 18,1 milijardu kuna, a među njima prevladavaju pravne osobe blokirane 120 i više dana, s udjelom u ukupnom broju od 81 posto, a u ukupnom dugu od 90 posto, pokazuju podaci iz analize Financijske agencije (Fina).
Krajem 2015. godine, naime, u blokadi 120 i više dana bile su 17.093 pravne osobe, a njihov je dug iznosio 16,34 milijarde kuna.
Krajem prošle godine u blokadi su bile 21.043 pravne osobe, s ukupnom vrijednošću neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 18,1 milijardu kuna, a među njima prevladavaju pravne osobe blokirane 120 i više dana, s udjelom u ukupnom broju od 81 posto, a u ukupnom dugu od 90 posto, pokazuju podaci iz analize Financijske agencije (Fina).
Krajem 2015. godine, naime, u blokadi 120 i više dana bile su 17.093 pravne osobe, a njihov je dug iznosio 16,34 milijarde kuna.
Po podacima Fine, pravne osobe u blokadi dužoj od četiri mjeseca najviše duguju ostalim vjerovnicima, 13,39 milijardi kuna, dok središnjoj državi (proračunu) duguju 2,78 milijardi, a jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 167 milijuna kuna.
Kod tih je pravnih osoba krajem prošle godine bilo zaposleno 7.912 radnika ili nešto više od polovine (50,6 posto) radnika koji rade u blokiranim poduzećima.
Analiza pravnih osoba blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokade kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od tri četvrtine ili 77,9 posto insolventnih pravnih osoba na koje se odnosi 74,5 posto iznosa neizvršenih osnova nije krajem prosinca 2015. godine imalo zaposlenih, ističu iz Fine. Krajem prosinca prošle godine u blokadi 120 i više dana bilo je 13.312 pravnih osoba bez zaposlenih, a njihov je dug iznosio 12,2 milijarde kuna.
Nešto manje od 20 posto insolventnih pravnih osoba s većim udjelom zaposlenih (48,1 posto) opterećeno je s 19,7 posto iznosa neizvršenih osnova, a radi se o onima koje zapošljavaju jednoga ili dva radnika. Naime, 3.194 pravne osobe blokirane više od četiri mjeseca dugovalo je krajem prošle godine 3,2 milijarde kuna, a u tim je tvrtkama zaposleno 3.808 radnika.
Na pravne osobe s tri i više zaposlenih odnosilo se samo 5,8 posto ukupnoga iznosa prijavljenih neizvršenih osnova ili iznos od 942,6 milijuna kuna. Te pravne osobe, njih 587, činile su krajem prosinca svega 3,4 posto ukupnoga broja insolventnih pravnih osoba, no u njima je bilo zaposleno 4.104 radnika, što je više od polovine (51,9 posto) ukupno zaposlenih u pravnim osobama blokiranim 120 i više dana, navode iz Fine.
Zagrebačke tvrtke dužne 7,82 milijardi kuna
Promatrano po županijama, na zaduženost cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva najviše utječu pravne osobe s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 7,82 milijarde kuna ili 47,9 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova i 34,3 posto pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Krajem prošle godine u takvoj je blokadi bila 5.871 pravna osoba s područja Grada Zagreba, a zapošljavale su 2.556 radnika.
Na drugom su mjestu po visini duga, pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 2,56 milijardi kuna duga i udjelom od 15,7 posto. Slijede pravne osobe Primorsko-goranske županije s 972,8 milijuna kuna neizvršenih osnova i udjelom od 6 posto u ukupnom iznosu, Zagrebačke s 870,4 milijuna kuna i udjelom od 5,3 posto te
Istarske županije sa 750,3 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade neprekidna trajanja 120 i više dana od 4,6 posto.
Tako se na pravne osobe iz tih pet županija odnosilo 79,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u trajanju od 120 i više dana u Republici Hrvatskoj. Ostalih 20,5 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,1 posto u Požeško-slavonskoj do 2 posto u Osječko-baranjskoj, 2,9 poso u Zadarskoj te 3,2 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Promatrano po gradovima/općinama, po iznosu duga neprekidna trajanja 120 i više dana, najviše je blokiranih pravnih osoba u Gradu Zagrebu, njihov je udio u ukupnome dugu 47,9 posto. Prema istom kriteriju izdvaja se Split (10,2 posto), a slijede Rijeka (3,3 posto), Zadar (1,9 posto), Solin (1,3 posto), Velika Gorica, Samobor i Pula (1,1 posto) te Makarska (1 posto), navode iz Fine.
U analizi pravnih osoba blokiranih 120 i više dana iz Fine podsjećaju da je 1. rujna 2015. godine na snagu stupio novi Stečajni zakon, koji predviđa i automatsko pokretanje stečaja nakon blokade računa duže od 120 dana.
"Novim rješenjima koja donosi novi Stečajni zakon, a posebice automatskim pokretanjem stečaja nakon blokade računa dužnika u trajanju dužem od 120 dana, zasigurno će se potaknuti dužnike da aktivnije poduzimaju mjere koje su potrebne da bi povratili solventnost ako je to moguće, odnosno osigurati vjerovnicima da će stečaj biti pokrenut u relativno kratkom roku od nastupanja insolventnosti dužnika što će im jamčiti i veći postotak naplate u tim stečajnim postupcima", napominju iz Fine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ne znam bas. To je uglavnom sve vec otpisano sad vec davno.
Da bi dobili perspektivu pogledajte tekst Suzane Varošnec od 25.siječnja 2013 “Fantomske tvrtke duguju 23,4 mlrd kuna”:
“Zadnji dan u prosincu u blokadi su bile 43.864 tvrtke bez zaposlenih takozvane fantomske firme bez zaposlenih odgovorne za čak 23,4 mlrd kuna neplaćenih računa.”
Ono što novinarčići “Poslovnog dnevnka” nikada neće shvatiti:
1. Kod tih firmi nije bitno to što nemaju zaposlene nego o što nemaju nikakve imovine. Dakle, ako ih se i pošalje u stečaj vjerovnici se namaju iz čaga naplatiti.
2. Te firme su osnovane s ciljem da se na njih prenesu tražbine koje njihovi osnivači ne namjeravaju platiti.
3. To je jedan od dokaza da Hrvatska uopće nema tržišnu ekonomiju.
4. Golema većina pravnika (sudaca, odvjetnika itd.) uopće nezna što je to tržišna ekonomija pa uopće ne razumije problem. Tu je najbolji primjer dao tadašnji ministar pravosuđa Orsat Miljanić koji se prije otprilike godinu dana na TV ekranu u čudu zapitao “kako je netko 15.000 firmi bez zaposlenih dao 15 milijardi kuna”.
5. Budući da Hrvatska nema tržišnu ekonomiju sudbina svih tih te “fantomskih firmi” i njihova dugovanja se ne može riješiti na način kako bi se to učinilo u zemljema tržišne ekonomije nego upravo ovako kako se radi: polako-polako. Jer u suprotnom bi se moralo otpisati toliko tražbina koje se još uvijek vode kao aktiva da bi upravo to, a ne vanjski dug konačno gurnulo Hrvatsku u bankrot.
Blokada računa što je to? Kako je do toga došlo? Kakovo je uistinu stanje tvrtke i da li se može iščitati iz stanja blokade? Da li se kod blokiranih tvrtki vidi i stanje njihovih potraživanja? Zašto ista pitanja koja postavlja kreditor ne postavljamo tvrtki u blokadi? Kakova je ročnost obveza a kakova ročnost potraživanja blokiranih tvrtki? I tako dalje i tako bliže?
Riječju: što mi uopće znamo o tvrtki koja je u blokadi?
Uzmimo napr. Da dugujete nekoj tvrtki. Ta tvrtka vas nakon dospijeća može Privremenom mjerom blokirati! Naravno ako na računu nemate dostatna sredstva! Međutim, što ako vi potražujete sredstva od svojih kupaca, korisnika usluga ect? I sada ta potraživanja još idete naplaćivati sudskim putem. Sudski put naplaćivanja potraživanja, prema oficijelno objavljenim podatcima kroz kategoriju razumnih rokova i obijesnog suđenja vašeg dužnika, može trajati i preko 5 godina?
Dakle, vi možete biti u blokadi i kada dugujete 100 jedinica i istovremeno potražujete 1.000 jedinica. Vi možete biti u blokadi i ako je vaša obveza od 100 jedinica dospjela prije 30 dana a da su istovremeno vaša potraživanja od 1.000 jedinica sudskim putem naplaćuju i preko 5 godina .
Može li se sve ovo stanje podvesti pod kategoriju“ visoka porezna davanja, potom neučinkovita i skupa javna uprava, te loše pravosuđe, kruto radno zakonodavstvo i nelikvidnost, a povećava se i teret koji gospodarstvenicima predstavlja nejasna strategija razvoja zemlje“ kako to ocjenjuje HUP ?
Može li se blokada opravdati kao izgovor za „čišćenje tržišta“?? Tko i po kojim ovlastima ima pravo čistiti tržište? …….
Problem je u tome što Država uzima sposobnima koji plačaju te najveće poreze na svijetu (čak 572 razna) i djeli lovu nesposobnima i svojim političkim uhljebima.
Što je buđet Države veći broj blokiranih je veći.
Uključite se u raspravu