Unatoč nizu inicijativa i mjera, u Europskoj uniji još su goleme razlike u nezaposlenosti. U Europi je 2014. bilo oko 27 milijuna nezaposlenih, a oko 12 milijuna njih bilo je dugotrajno nezaposleno.

Rezultati iz prošle godine su daleko i od cilja strategije "Europa 2020." da zaposlenost aktivnog stanovništva, između 20 do 64 godine, mora dosegnuti 75 posto, istaknuo je analitičar Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije Filip Tanay na predstavljanju izvješća "Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi 2015". Ciljana zaposlenost od 75 posto ostvarena je samo u Švedskoj, dok je najniža u Grčkoj i iznosi 55 posto. Istraživanje pokazuje da se broj nezaposlenih ipak smanjuje, a zaposlenih povećava, što vrijedi i za Hrvatsku.

Tanay ističe da u Hrvatskoj "ima dosta prostora koji se mora iskoristiti za smanjenje broja nezaposlenih" te ocjenjuje da je po stopi siromaštva Hrvatska krajem 2015. bila bliže pretkriznoj razini. Dugotrajna nezaposlenost poseban je problem koji je najmanji u Švedskoj (2%), a najveći u Grčkoj (18%), dok se u Hrvatskoj polovica nezaposlenih odnosi na dugotrajno nezaposlene osobe. Govoreći o mobilnosti radnika unutar Europe, uočeno je da stranci teže dolaze do posla zbog slabijeg obrazovanja, jezičnih barijera, ali i diskriminacije. Velike su razlike i kod razine socijalnog dijaloga, pri čemu je Hrvatska negdje u prosjeku iako je percepcija da bi i kod nas odnosi na relaciji poslodavci-radnici trebali biti bolji.