Britanski premijer David Cameron počeo je pregovore s čelnicima Europskog parlamenta jučer u svojem posljednjem naporu da osigura potporu dogovoru koji bi omogućio da Velika Britanija ostane u Europskoj uniji. Cameron se sastao s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom a tijekom dana trebao se sastati i sa zastupnicima triju glavnih stranaka prije pregovora s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom.

Ranije ovog mjeseca, nacrt zakona dobio je preliminarnu potporu nekih nacionalnih čelnika, no Cameron treba zadobiti nenaklonjeni Europski parlament koji bi morao odobriti središnje elemente  svakog dogovora. Nacionalni čelnici EU-a pokušat će razriješiti preostale razlike s britanskim premijerom na sutrašnjem summitu. "Mogu vam jamčiti da će Europski parlament, nakon referenduma za ostanak, odmah djelovati i razmotriti prijedlog komisije. No da budemo sasvim jasni: nijedna vlada ne može reći Parlamentu – ovo je naš prijedlog, možete li jamčiti rezultat. To u demokraciji nije moguće", kazao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz novinarima nakon sastanka s Cameronom.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk ocijenio je pak prekjučer u Bukureštu da je opasnost od raspada EU-a stvarna, pozivajući države članice da "poslušaju i argumente drugih" kako bi se spriječio izlazak Velike Britanije. "Opasnost od raspada je stvarna, budući da je taj proces doista veoma osjetljiv. Moramo postupati pažljivo, slomljeno se ne da popraviti. Riječ je o presudnom trenutku. Treba početi slušati argumente drugih, više nego naše vlastite argumente", istaknuo je Tusk, ocijenivši da je ipak uobičajeno da se "stajališta zaoštravaju kako vrijeme istječe".

Tusk koji putuje po prijestolnicama EU-a kako bi obranio svoj prijedlog za sprječavanje izlaska Velike Britanije iz EU-a ("brexit"), nastojao je umiriti stanovnike Istočne Europe zabrinute zbog plana britanskog premijera Davida Camerona da ograniči iznos socijalne pomoći za radnike iz zemalja EU-a. "Posrijedi je budućnost EU-a", istaknuo je, ali "nećemo popustiti glede temeljnih sloboda i prava i u tom duhu sam pripremio svoj prijedlog".

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis istaknuo je pak potrebu "poštovanja slobode kretanja" i "nediskriminiranja" rumunjskih radnika u Velikoj Britaniji kojih je oko 150.000 po zadnjim raspoloživim podacima. "Ne smijemo dovoditi u pitanje prava Rumunja koji rade u Velikoj Britaniji što se tiče socijalne pomoći", rekao je. Osvrnuvši se na Tuskov prijedlog koji predviđa "zaštitni mehanizam" – takozvanu kočnicu u slučaju opasnosti – koji bi Londonu omogućio da na određeno vrijeme, koje može iznositi do četiri godine, smanji iznos socijalne pomoći radnicima iz europskih zemalja, Iohannis je iznio nekoliko zahtjeva koje treba ispuniti da bi Rumunjska dala svoj pristanak.