Ne bježimo od reforme lokalne i regionalne uprave i samouprave, no previše se govori o broju županija a premalo o njihovu sadržaju. Za reforme su nam potrebni analiza i rasprava. Struka se mora uključiti i to kao ravnopravni sudionik, ne smijemo ništa lomiti preko koljena, rekao je Goran Pauk, šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija (HZŽ)  na tiskovnoj konferenciji održanoj u utorak u Zagrebu.

Novih pet ili sedam regija značilo  bi i novu centralizaciju zemlje u regionalnim centrima, a uvođenje regija duboko bi podijelilo Hrvatsku, rekao je Pauk. Upitan kako će se HDZ nositi sa dijametralno suprotnim stavovima iz koalicijskog partnera Mosta, iznio je uvjerenje da će se angažiranjem struke i njezinom analizom smanjiti jaz između tih dviju oprečnih ideja.   

Županijama više novca 
"Mi u zajednici županija s ekonomskog apsekta imamo niz agrumenata protiv predložene podjele. Teritorijalna reforma ne smije biti samo teritorijalna već mora značiti i decentralizaciju, županijama treba dati više ovlasti i novca, a kapaciteta imamo dovoljno. Između ostalog trebalo bi nam prepustiti upravljanje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, ali i i nekretninama jer DUUDI to radi na katastrofalno loš način", kritizirao je Pauk.

Kaže kako je nedopustivo da župani nisu konzultirani pri izradi zakona o regionalnom razvoju, a o uspostavi statističkih regija doznali su iz Narodnih novina.  "Naš stav je jasan: središnja razina vlasti najuspješnije je riješena sa županijama kao regijama, koje bi, doduše, mogle biti funkcionalnije i efikasnije", zaključio je Pauk i dao riječ Željku Kolaru, krapinsko-zagorskom županu. "Nemojte misliti da mi ovdje branimo samo sebe. Mi župani smo prolazni, a županije postoje već 20 godina. Nisu propale ni nakon što im je država kroz porezne reforme triput smanjivala prihode, a istodobno stalno dobivamo nove zadaće. Država nam pritom određuje plaće, limite i cjenik usluga. Državna revizija daje nam najbolje ocjene i naš se rad ocjenjuje transparentnim", napomenuo je Kolar.     

Lokalni identitet  
U nastavku su prezentirani rezultati ankete koju je HZŽ naručila od agencije Hendal, a po kojoj od anketiranih 752 građana njih 49 posto drži županije važnim djelom lokalnog identiteta, od toga 64 posto u sjevernoj Hrvatskoj, 44 posto u Dalmaciji i svega 36 posto u Zagrebu. Upitani koja je najvažnija mjera za uštedu 30 posto građasna založilo se za reduciranje broja ministarstava, 22 posto za decentralizaciju, a svega 11 posto za ukidanje postojećeg županijskog modela.