Eurozona mora uspostaviti ministarstvo financija kako bi se osigurao održiv rast, poručili su u novinskom komentaru objavljenom u ponedjeljak francuski i njemački guverner. Europska središnja banka (ECB) nije u poziciji da osigura održiv dugoročni rast za 19-članu eurozonu, upozorili su u komentaru "Europa na raskrižju" u njemačkom dnevnom listu Süddeutsche Zeitung (SZ) guverner francuske središnje banke Francois Villeroy i njegov njemački kolega Jens Weidmann.

Tri godine zaredom ECB nije dosegao zacrtanu inflaciju od nešto ispod dva posto, a malo je vjerojatno da će je dosegnuti i idućih godina s obzirom na niske cijene nafte, slabašan gospodarski rast, nisku razinu kreditiranja i tek umjereni rast plaća u eurozoni. "Iako je monetarna politika učinila puno za gospodarstvo eurozone, ne može stvoriti održiv ekonomski rast", upozorili su u članku Weidmann i Villeroy.

Umjesto toga eurozoni je potreban odlučan program strukturnih reformi, ambiciozna unija fokusirana na financiranje i investicije i bolji okvir ekonomske politike, drže guverner dva najveća gospodarstva eurozone. Zamisao o ministarstvu financija prvi je puta iznesena u javnosti 2011. godine, a kao cilj navedena je bolja koordinacija politike zemalja članica nakon što je ekonomska kriza prisilila Europsku uniju da izdvoji stotine milijardi eura u spašavanje banaka u Irskoj, Portugalu i Grčkoj.

"Dublja integracija čini se logičnom metodom obnove povjerenja u eurozonu budući da bi podupirala razvoj zajedničkih strategija za državne financije i reforme kako bi se potaknuo rast", ustvrdili su guverneri. Uz ministarstvo, dvojica guvernera sugeriraju i formiranje neovisnog fiskalnog vijeća i snažnijeg političkog tijela koje bi moglo donositi potrebne odluke. Eurozona je nedovršen projekt i nedostaje joj fiskalna unija, komentira glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić.

"Dužnička kriza pokazala je slabosti eurozone. Ako se usporedi sa SAD-om, unatoč nižim razinama javnog duga i deficita, dužnička je kriza u eurozoni izbila svom žestinom zbog političkih čimbenika", ocjenjuje Šantić. "Snažnija fiskalna integracija stoga je nužna. To bi bio korak unaprijed, ali je pitanje hoće li sve članice pristati na gubljenje dijela fiskalnog suvereniteta. Za početak, u zajednički proračun mogli bi se uplaćivati neki posebni porezi, poput ekoloških ili poreza na financijske transakcije", smatra Šantić.