Hrvatski je robni izvoz u prvih jedanaest mjeseci 2015. godine, iskazan u kunama, porastao za 11,5 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, dok je uvoz rastao za 7,1 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema tim podacima, stopa rasta izvoza blago je smanjena u odnosu na prve podatke DZS-a objavljene prošlog mjeseca prema kojima je izvoz u jedanaest mjeseci porastao gotovo 12 posto. Stopa rasta uvoza je u odnosu na prve podatke porasla, jer je prema prvim podacima iznosila 6,6 posto.

Po najnovijim podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja studenog 2015. godine Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 80,4 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 129,5 milijardi kuna. Deficit robne razmjene tako je za prvih jedanaest lanjskih mjeseci iznosio 49,1 milijardu kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 0,6 posto više. 

Pokrivenost uvoza izvozom za jedanaestomjesečno razdoblje lani iznosi 62,1 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine iznosio 10,56 milijardi eura i bio 11,7 posto veći nego u istom razdoblju 2014. godine, dok je uvoz istodobno povećan za 7,3 posto, na 17 milijardi eura. Deficit je iznosio 6,4 milijarde eura i bio za 0,3 posto manji nego lani.

I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, na koju se odnosi 66,4 posto robnog izvoza. U prvih jedanaest mjeseci prošle godine u zemlje članice EU-a izvezeno je roba u vrijednosti 7,02 milijarde eura, što je 16,4 posto više u odnosu na izvoz iz prvih jedanaest mjeseci 2014., dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao 10 posto, na 13,2 milijarde eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u istom je razdoblju pao za 1 posto, na 1,89 milijardi eura, uz istodobni rast uvoza za 12 posto, na 933,9 milijuna eura.

Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Njemačka s ukupnom vrijednosti robne razmjene višom od 3,8 milijardi eura, dok su najznačajnija izvozna tržišta Italija i Slovenija.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

U Italiju je u prvih jedanaest mjeseci 2015. izvezeno roba u vrijednosti 1,4 milijardi eura, što je 7,2 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje pao za 1,1 posto, na 2,2 milijarde eura.

Izvoz u Sloveniju povećan je za 19,3 posto, na 1,29 milijardi eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 6,3 posto, na 1,8 milijardi eura.

Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske do kraja lanjskog studenog izvezeno roba za 1,19 milijardi eura ili 12,2 posto više, uz istovremeni porast uvoza za 9,5 posto, na 2,6 milijardi eura.

Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast statistika bilježi kod brodogradnje, za 145,4 posto, na 409,2 milijuna eura. 

Rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 16,4 posto, na 841,27 milijuna eura.

Znatne stope rasta izvoza bilježe proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 38,8 posto, na 321,59 milijuna eura, potom farmaceutska industrija, za 33 posto, na 506,3 milijuna eura, pa proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 27,4 posto, na 361,2 milijuna eura, a značajno je rastao i izvoz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – za 22,4 posto, na 487 milijuna eura.

Istodobno, izraženiji pad izvoza iskazan je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 14,7 posto, na 758,5 milijuna eura, kao i proizvodnji metala, za 23,9 posto, na 275,9 milijuna eura.