Fino, opušteno, aktivno i ladanje četiri su ključne asocijacije uz koje bi se ubuduće trebao vezati turizam Zagrebačke županije, a razvojem projekata poput Centra vina na Plešivici, golf-igrališta na Mirkopolju, uređenja dvoraca, tematskog parka Kovačić/Kičmanović ili proširenja ponude specijalne bolnice Naftalan povećat će se turistička potrošnja, potražnja za izletničkim i smještajnim sadržajima te udjel posjetitelja Zagreba.

Predviđa to Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije što ju je izradio Institut za turizam, a  predstavljena je u srijedu.  Kako je istaknuo Neven Ivandić iz Instituta, kad je posrijedi turizam Zagrebačke županije, nije riječ o velikim brojkama ili velikim resortima. "Mi smo tu naveli primjere tridesetak projekata koji bi se mogli financirati i razviti kako bi se Županija turistički razvila i ispunio potencijal. U nekim slučajevima riječ je o projektima koji su jako teški za provedbu, poput ornitološkog rezervata Crna Mlaka ili pak Doline kardinala.

No, mnogi od tih projekata lako su izvedivi uz ne tako visoku cijenu financiranja, ali uz visoku dozu međusobne komunikacije unutar destinacije i puno bolju organizaciju", kaže Ivandić, navodeći kako se mnogi projekti mogu sufinancirati iz fondova Europske unije. Iako Zagrebačka županija unatoč gustoj naseljenosti ima očuvanu prirodu u neposrednoj blizini glavnoga grada, bogato kulturno naslijeđe i gastronomsku tradiciju, županija je i dalje turistički nerazvijena i tek je neznatan dio lokalnog stanovništva usmjeren prema turizmu.

Zagrebačka županija ima najviše stambenog fonda i kuća za odmor od svih kontinentalnih županija, a najatraktivniji prostori su Samoborsko gorje, istočni obronci Medvednice i Vukomeričke gorice. Čak 12 posto teritorija županije čine zaštićeni prostori, ima 28 zaštićenih područja kojima upravlja Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije (Turopoljki lug, Zelinska glava, Crna Mlaka, Japetić, Grgosova špilja) te čak 27 područja u sustavu zaštite NATURA 2000.

Istodobno, najveći turistički promet čine stanovnici Zagreba koji posjećuju rodbinu i prijatelje. U 2013. godini ostvareno je pola milijuna dolazaka, od čega je 79 posto jednodnevnih putovanja. Deset posto dolazaka odnosi se na izlete zbog kulture i zabave, tek 8,6 posto stiglo je zbog uživanja u jelu i piću, što pokazuje da Vinska cesta Plešivica nije zaživjela. "Na vinskoj cesti ima vrhunskih vinara, no gosti ne znaju kamo ići i što se tu nudi. Zbog toga je uz razvoj proizvoda i upravljanje destinacijom važno otvaranje centara za posjetitelje, kao što je Centar vina", kaže Ivandić.