Na pripremi terena za projekt objedinjavanja zemljišne knjige i katastra u jedinstvenu cjelinu, koji je prilikom primopredaje dužnosti kao glavni prioritet i službeno najavio novi ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, već su krenule prve aktivnosti. Neslužbeno se doznaje da je prvi potez u tom smjeru inventura zatečenoga stanja.

Unatoč opredjeljenosti svih dosadašnjih Vlada da se uz potporu Svjetske banke što učinkovitije i brže uskladi stanje u knjigama sa stvarnim stanjem u prostoru, uz brzu uknjižbu vlasništva, očekuje se da će na površinu isplivati kako je ipak riječ o jednom od većih problema. Poznato je i da se podaci o nekretninama vode u dva odvojena sustava, zemljišnoj knjizi i katastru, gdje se 70% podataka bazira na izmjerama još iz doba Austro-Ugarske i Marije Terezije, a nerijetko su različiti, dok je vrlo često stanje na terenu opet nešto treće. Sve to rezultira nizom problema jer onemogućava i usporava investicije, ne dopušta kvalitetno upravljanje prostorom te korištenje fondova EU, a otežava se poljoprivredna proizvodnja i upravljanje državnom imovinom te otvara mogućnost za zlouporabe u pravnom prometu.

Osim toga, građani i investitori moraju obilaziti dvije institucije u potrazi za dokumentima, zbog dvojnih podataka stvara se pravna nesigurnost. Prepreke su to investiranju, gospodarskom razvoju, korištenju EU fondova i tržištu nekretnina, no kroz kraće vrijeme navodno bi trebalo biti poznato točno kako stojimo, dok je nakon toga za projekt potrebna podrška Vlade RH. Naime, riječ je krupnom zaokretu u odnosu na sadašnje stanje jer bi zemljišnoknjižne odjele, koji se nalaze pri Općinskim sudovima, trebalo prebaciti u nadležnost državne uprave. Dosad su oni formacijski pripadali Ministarstvu pravosuđa, a sad bi se sa svojim dugogodišnjim partnerom na projektu Uređena zamelja – Državnom geodetskom upravom, spojili u jedno državno upravno tijelo pod nadležnošću Vlade.

Prvi razgovor koji su na temu već obavili novi čelnici graditeljstva i pravosuđa, kako saznaje Poslovni dnevnik, pokazali su da postoji i pozitivan stav kod novog ministra pravosuđa Ante Šprlje, no tek nakon ekipiranja uslijedit će intenzivnija suradnja oko realizacije ove reformske incijative. Iza nje, u programskom smislu, kao i novih alata i mjera, stoji tim od 50-ak stručnjaka, a u pripremi novih rješenja konzultirani su propisi EU. Sličan sustav navodno poznaje više zemalja EU, a s aspekta korisnika, investitora i građana, ideja je da se za isti novac ostvari brža i kvalitetnija usluga te kvalitetni prostorni podaci, dok bi struka jačala jer bi umjesto spore države na usklađivanju stanja radili licencirani inženjeri.

Uz rasterećenje sustava za tisuće predmeta godišnje, pozitivnim efektom smatra se rasterećenje pravosuđa i smanjenje prostora za korupciju i porezne utaje. Povezivanje zemljišne čestice s OIB-om vlasnika, jedno od rješenja, važno je i u segmentu zlouporaba u prometu nekretnina, a k tome omogućuje pravedan sustav kod poreza na nekretnine koji bivša Vlada nije uspjela uvesti. Inače, u Milanovićevom mandatu za 35% smanjen je problem neriješenih gruntovnih predmeta, sad ih je oko 37 tisuća.

Vrijeme potrebno za uknjižbu vlasništva smanjeno je za 40%, i to na 21 dan potkraj 2015. U raspravim postupcima do 30 dana ove predmete rješava 65 zemljišnoknjižnih odjela, a više od 30 dana je potrebno u 43 zk-a odjela. U procesu digitalizacije zemljišnih knjiga skrenirano je 12,5 milijuna stranica, a u Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra uneseno je 62% katastarskih općina, odnosno njih gotovo dvije tisuće, dok ih je u 2011. bilo svega 168.