Uredbom EU 1303/2013 širom su otvorena vrata korištenja EU fondova u projektima javno-privatnog partnerstva (JPP). Kombiniranje EU fondova i JPP-a potiču Europska komisija i Europska investicijska banka, ali i ostali subjekti organizacije i financiranja javnih infrastrukturnih projekata.

Razlozi su jednostavni i logični: sudjelovanjem privatnog sektora u izgradnji, održavanju i financiranju javnih projekata povećava se kvaliteta javne usluge, smanjuju ukupni životni troškovi projekta, dugoročno se čuva vrijednost i kvaliteta javnih građevina, javne se investicije isporučuju unutar planiranog budžeta i roka, povećava se vrijednost za novac poreznih obveznika i krajnjih korisnika, smanjuje pritisak na tekući javni proračun te omogućava povećanje javnih investicija uz istovremeno relativno smanjenje javnog duga.

Kombiniranjem JPP-a s EU fondovima povećava se kapacitet plaćanja dugoročnih obveza što pozitivno utječe na deficit i cijenu javnih usluga za krajnje korisnike. Kada se EU izvori (ESIF, EFSI) koriste u kombinaciji s JPP-om povećava se učinkovitost korištenja tih izvora jer je za jednaku količinu javnih učinaka potrebno manje sredstava iz fonda. Ova činjenica osobito je važna za porezne obveznike, ali i za domaće fondove kao što je to, npr. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Pionirski pothvat
Bivša Agencija za JPP još je prije dvije godine počela s razvojem procedure kombiniranja EU fondova s JPP-om vjerujući da će takvo financiranje javnih investicija biti osobito važno za Hrvatsku kao prezaduženu zemlju. Naš je zadatak bio i ostao stvoriti uvjete za efikasno javno investiranje. Sredinom 2013. definirali smo proceduru i opisali je u priručniku "Kombiniranje modela JPP-a s fondovima EU". Tada je Hrvatska bila među prvim zemljama u Europi koja je imala jasno razrađenu proceduru kombiniranog financiranja.

Valja podsjetiti i na to da je za korištenje tzv. Junkerovog fonda (EFSI) jedan od uvjeta jasno definirana upravo takva procedura. Kasnije smo proceduru dodatno usavršili. Budući da se radi o složenom modelu financiranja, ali osobito važnom za povećanje broja javnih investicija, u Europi su prepoznali značaj daljnjeg razvoja te su odlučili financirati bespovratnim sredstvima njeno usavršavanje s ciljem da se ona primjenjuje i u drugim zemljama. Također, ono što nam je osobito važno, pomoću primjene JPP modela, korištenje raznih financijskih instrumenata EU fondova značajno je efikasnije. Ovi instrumenti posebno su interesantni za domaći građevinski sektor s kojima bi se mogao nadomjestiti nedostajući dio vlastitih izvora financiranja. Ovim projektom dodatno ćemo razviti i taj dio.

Široka primjena
S obzirom na složenost procedure, nažalost nema puno primjera u EU. Najpoznatiji je sustav zbrinjavanja komunalnog otpada s proizvodnjom energije u Poznanu, Poljska. Projekt je vrijedan približno 189 milijuna eura bespovratno financiranih s 45%. Poznat je i projekt brze željeznice u duge 165 kilometara u Portugalu vrijednosti 1,35 milijardi eura od čega se iz EU financira 41%. Tu je i vojna bolnica u Češkoj ukupne vrijednosti 18 milijuna eura od čega je polovica sufinancirana iz EU fondova.

Procjenjujemo da bi se od ukupnog potencijala od približno 3 milijarde eura u JPP-u, u slijedećih 3 do 5 godina, kombinirano financiranje moglo primijeniti na ukupnog potencijala od približno 3 milijarde eura u JPP-u, u sljedećih 3 do 5 godina kombinirano financiranje moglo primijeniti na projekte vrijedne oko milijardu eura i to u sektorima kao što su javna rasvjeta, energetska obnova javnih zgrada, pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanje krutog otpada, optička infrastruktura, kultura i urbani transport. Naravno i ostali sektori kao što su obrazovanje, zdravstvo i zatvorski sustav, vrtići, opće administrativne zgrade, sportski objekti, transport također su pogodni za primjenu JPP modela. Vrlo je vjerojatno da, primjenom JPP modela, povećanje javnih investicija za 3 milijarde eura ne bi pratilo povećanje javnog duga za dodatnih približno 5 postotnih poena. Mislim da je to važno.

Damir Juričić, zamjenik ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost zadužen za JPP

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost