Razvoj poljoprivrede i na nju naslonjene prehrambene industrije u svim razvijenim društvima u samom je vrhu strateških ciljeva jer, riječ je o proizvodnji hrane što je primarni nacionalni interes oko kojega se ne rade kompromisi već postiže puni konsenzus.

Agrarni razvoj je od vitalne važnosti za razvoj društva, kazao je Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika na otvaranju konferencije Snaga hrvatske hrane u utorak u Zagrebu. Naime, ističe Šimatović, taj sektor nije ključan samo za proizvodnju hrane nego i za sprečavanje depopulacije ruralnih područja. "Hrvatska poljoprivreda je u velikim problemima – neefikasnost, slaba produktivnost i usitnjeni posjedi samo su neki od faktora koji otežavaju domaću proizvodnju hrane.Statistički podaci govore da je 50 posto poljoprivrednika starijih od 60 godina, a fakultetski obrazovanih je manje od tri posto. Kada se tome doda da je prosječna veličina posjeda u Hrvatskoj tri hektara, vidljivo je da ćemo trebati napraviti još puno da bi dostigli standarde koji vrijede u Europskoj uniji", navodi Šimatović.

Neovisni agrarni analitičar Darko Znaor mišljenja je da je poljoprivreda jedan od najhrvatskijih sektora hrvatskog gospodarstva. "Činjenica je da su vlasnici poljoprivrednog zemljišta uglavnom hrvatski državljani, a što se ne može reći za većinu drugih gospodarskih sektora", kaže Znaor. On smatra da će do 2030. godine doći do značajnog tehnološkog napretka u poljoprivredi, kako onoj globalnoj, tako i u Hrvatskoj. "Već je danas realnost da je poljoprivreda robotizirana, a za očekivati je da će se tehnologija u narednih 15 godina još razvijati. Dronovi, robotizirani strojevi, električni traktori i svekolika informatička umreženost poljoprivredne proizvodnje su trend koji će se zasigurno ostvariti. Isto tako je realno da će doći do daljnje penetracije i sveprisutnosti GMO tehnologija. Nanotehnologije i briga za ekologiju će također biti prioriteti u narednom razdoblju. Nagađam da će se sve manje koristiti pesticidi, a da će njihov posao obavljati umjetni insekti. Već sada vidimo da su klimatske promjene dovele do velikih promjena u poljoprivredi, konkretno u Hrvatskoj nam klimatske nepogode odnesu svaku treću žetvu, te je sigurno da će razvoj poljoprivrede ovisiti o vremenskim uvjetima", navodi Znaor.

Dodaje da bi u narednom razdoblju poljoprivreda trebala biti i više feminizirana. Naime, klasičan muški princip podrazumijeva da se radi o što većem posjedu sa što jačim traktorom i većim prihodom. Za razliku od toga, ženski princip bi trebao podrazumijevati više sluha za sklad prirode i proizvodnje, zdravoj hrani, ekologiji i sl. Iako je svjestan da je teško sa sigurnošću reći kako će izgledati tipični poljoprivrednik 2030. godine, Znaor daje nekoliko procjena. U tom razdoblju Hrvatska će zasigurno promijeniti 3 ili 4 ministra poljoprivrede koji će svaki imati svoju strategiju razvoja. Jedan od mogućih tipova farmera će biti onaj koji će svoj biznis temeljiti na ugljiku, odnosno imat će tehnologiju pohranjivanja ugljika u zemlju te će svoje poljoprivredne proizvode brendirati na taj način. Netko će se orijentirati na obnovljive izvore energije koju će kombinirati s poljoproizvodnjom te tako ostvarivati dodanu vrijednost na tržištu. Neki farmeri će se orijentirati na proizvodnju prirodnih lijekova i dodataka prehrani, a drugi će pak vjerojatno svoj kruh zarađivati proizvodnjom korisnih kukaca. Znaor pojašnjava da je proizvodnja kukaca već danas isplativa djelatnost jer kilogram sušenih skakavaca na tržištu postiže cijenu od 450 eura. Znaor očekuje da će se u Hrvatskoj do 2030. povećati nejednakosti u hrvatskoj poljoproizvodnji te da će veliki poljoprivredni proizvođači biti sve jači i uspješniji, a mali sve slabiji. To će nužno dovesti do daljnje depopulacije ruralnih područja.