Zašto mirovinci ne bi ulagali u startupe? Bellabeat, Farmeron, PhotoMath, igre od Nanobita, pametni dom od Zipatoa, Concept One od Rimac Automobila samo su neki od projekata razvijenih u Hrvatskoj. Nije točno da ovdje nema dobrih projekata u koje mogu ulagati mirovinski fondovi. Ima ih.

Samo što su za domaće mirovinske fondove premali pa bi takve investicije trebali kanalizirati kroz VC fondove usmjerene na seed i early stage investicije. Stoga nije dobro da se rasprava o budućnosti ulaganja mirovinskih fondova svede isključivo na pitanja kupovine infrastrukture i tvrtki u državnom vlasništvu. Nije dobro da to bude isključivo rasprava kako pokrpati trenutačne proračunske rupe i sanirati dug. Ta bi rasprava morala biti šira.

Potencijal za razvoj
Mirovinske fondove treba zakonski i na sve druge načine motivirati da investiraju u malo i srednje poduzetništvo, a posebno u tvrtke s globalnim aspiracijama i time potencijalno najvećim povratom, poput startupa. Naravno, kroz VC fondove koji žele raditi takve investicije. Računica je jednostavna. Malo i srednje poduzetništvo čini 99 posto svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. U malim i srednjim tvrtkama prema podacima Ministarstva malog i srednjeg poduzetništva zaposleno je 65 posto svih radnika u Hrvatskoj. Tijekom 2014. godine male i srednje tvrtke otvorile su 23 tisuće novih radnih mjesta, povećale izvoz za 16,4 posto i ostvarile neto dobit od 3,2 milijarde kuna.

Takav trend za očekivati je i u 2015., ali zasigurno i ove godine. Korist od tog djela poduzetništva za cijelo društvo je očita, a tvrditi da se u bazi od 99 posto poslovnih subjekata u Hrvatskoj ne može naći pregršt dobrih projekata, jednostavno ne stoji. K tome, dok se o svakom velikom projektu, posebno onima državnima, razgovara u terminima "milijarda sim-tam", za bilo koju malu i srednju tvrtku svaka milijarda kuna je neizmjerno velika količina novca, odnosno neizmjerno veliki potencijal za razvoj, rast i širenje izvan zemlje. Da, takav novac već daje država kroz poticaje i EU kroz različite projekte i instrumente potpore. Međutim, u oba je slučaja riječ o javnom novcu.

U Hrvatskoj nedostaje više takvog privatnog novca. Vlada je lani to pokušala ispraviti kroz potporu osnivanju dva lokalna VC fonda po modelu javno-privatnog partnerstva. No, to bi trebao biti tek početak, jer neće se ništa značajnijega dogoditi ako sve ostane jednokratnih pet ili deset milijuna eura sredstava za potencijalne startup investicije. Tu dolazimo do snage domaćih mirovinskih fondova. Oni su 2007., prema podacima Hanfe, sjedili na 20 milijardi kuna. Godine 2012. njihova imovina premašila je 50 milijardi kuna, a 2014. preskočila je iznos od 65 milijardi kuna. Vrijednost imovine mirovinskih fondova u istoj je godini narasla za 8,2 milijarde kuna. Drugim riječima, da mirovinski fondovi samo jedan posto svoje vrijednosti usmjere u malo i srednje poduzetništvo na temelju podataka za 2014. to bi otvorilo mogućnost da kroz lokalne VC fondove u hrvatske startupe investiraju čak 650 milijuna kuna.

Prilika mladima
Da ih se obveže da to rade na temelju godišnjeg prinosa, lani su mogli investirati u startupe jedan posto od 8,2 milijarde kuna ili čak 82 milijuna kuna. Za bilo koji startup to je neizmjerno velika hrpa novca, veća od oba VC fonda za startupe koja je vlada lani inicirala. Više novca za startupe potaknulo bi još veću živost na hrvatskoj startup sceni. Potaknulo bi još više inovacija i otvorilo više prilika mladima da ostvare svoj san u Hrvatskoj. Za razliku od potpora i javnog novca, za ovakav, privatan novac, bi se itekako mjerili rezultati. Taj bi novac više i izravnije utjecao na razvoj lokalnog startup ekosustava. Mirovinski fondovi već sada ulažu u investicijske fondove.

Prema podacima Hanfe u 2014. godini u njima su držali 5,5 posto svoje imovine. No, ta ulaganja nisu pomogla startupima, jer mirovinski fondovi nisu ulagali u lokalne VC fondove koji ulažu u hrvatske startupe. Točno je da se mora čuvati stabilnost mirovinskih fondova, ali ako oni podupiru državu, te kroz dionice i obveznice velike domaće i strane korporacije, zašto ne bi podupirali, barem s jednim postotkom vrijednosti, i hrvatsko malo i srednje poduzetništvo? Nije li to ulog u stabilnost 99 posto hrvatskog gospodarstva i 65 posto radnih mjesta? Nije li to ulog u najprofitabilniji i u izvozu najbrže rastući segment gospodarstva? Pravo ulaganje u našu bolju budućnost.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a