Obrtništvo je tradicionalno temelj hrvatskog gospodarstva na kojem bi se i u narednom razdoblju trebao temeljiti svekoliki gospodarski razvoj zemlje, kazala je Violeta Jelić, glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore (HOK) u sklopu Small and medium buisiness Forum konferencije u organizaciji Poslovnog dnevnika. U zadnjih pet godina kriza je odnjela gotovo 10 tisuća obrta i oko 23 tisuće radnih mjesta. No, Jelić ističe da se zadnjih godina negativan trend usporava i da sada očekuje stabilizaciju. Prema statistici HOK­a, u Hrvatskoj je lani bilo registrirano 76.222 obrta s ukupno 175 tisuća zaposlenih.

Najviše obrta je vezano uz usluge koje čine 36,5 posto ili 27.864 obrta, a tu je i ugostitelsjtvo s 12.649 registriranih obrta. Slijedi trgovina te proizvodne djelatnosti. Ako bi se gledalo po županijama, tada najviša obrta imaju Zagreb i Zagrebačka županija u kojima je registrirano 22 poosto svih obrta, a otprilike i toliko zaposlenih. Slijedi Splitsko­dalmatinska županija, Primorsko­goranska i Istarska. Violić naglašava da statistički pad broja obrta ne održava pravo stanje na tržištu jer su mnogi zatvorili obrt da bi radili u svioj zoni, a čime onda stvaraju nelojalnu konkurenciju legalno registriranim obrtnicima.

"Inspekcije maltretiraju legalne obrte i za najsitnije detalje, a dok u susjedstvu rade na crno ljudi koji se nisu dužni držati nikakvih standarda, a inspekcije ih ne posjećuju. Smatram da bi nadzorni organi trebali imati više obzira prema registriranim obrtnicima i istodobno više pažnje posvetiti sivoj zoni i nelojalnoj konkurenciji", navodi Jelić.

Kao najveće probleme obrtništva u HOK­u ističu sve manju potražnju za obrtničkim proizvodima, veliku konkurenciju trgovačkih lanaca koji s jeftinom robom uništavaju ručni rad obrtnika. Tu su i problemi koji muće čitavo hrvatsko gospodarstvo, a to su nelikvidnost, nedostatni izvori finaciranja, administrativne prepreke, stalne izmjene pravne regulative i sl. Kao veliku potporu obrtništvu istaknute su jedince regionalne i lokalne samouprave te su i obrtnici organizirani preko 20 svojih županijskih komora te 115 gradskih i općinskih udruženja.

Za 2016. Violić očekuje da će biti poticajni zakonodavni okvir te bolje poduzetničko okruženje koje će pomoći da obrtnici imaju bolje uvijete rada.