Kukuriku koalicija prije četiri godine razdijelila je tadašnje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na tri samostalna resora, koje bi HDZ-ova koalicija i Most ponovno objedinili. Iako je samo Ministarstvo gospodarstva proteklih godina zapravo funkcioniralo primarno kao ministarstvo energetike, a prema prvim najavama, energetika bi trebala biti pripojena zaštiti okoliša, iz poduzetničkih redova uglavnom negoduju zbog najavljenih promjena.

Jedan od onih koji ne vide potrebe za takvim potezom je i prvi ministar poduzetništva i obrta u Hrvatskoj Željko Pecek, koji je taj sektor ustrojio i vodio u mandatu Vlade Ivice Račana. “Naoko će se time smanjiti broj ministarstava, no po dosadašnjem iskustvu to je samo kozmetička aktivnost. Neovisno o kojoj vladi se radilo, konačnih efekata takve odluke dosad nisu davale. U pravilu, ono što je uhodano valja nastaviti i jačati, a što se poduzetništva tiče, više nego ikada u ovom mu je trenutku potrebno samostalno ministarstvo, s obzirom na sredstva iz EU koja se otvaraju te na potrebe stvaranja stabilnog okruženja za one koji ulaze u posao. Kad mali poduzetnici imaju svoje ministarstvo, imaju i autoritet koji ih brani u realizaciji njihove politike te, što je posebno važno, kod rezanja proračunskih stavki”, ističe Pecek.

Od broja ministarstava, drži Pecek, važnija je mjerljivost njihove efikasnosti, koja se u slučaju poduzetništva i obrta jasno i brzo iščitava, ponajprije po zapošljavanju i rezultatima poslovanja.

Peceka zabrinjava i to što se protekla dva tjedna, kad se govori o budućem ministarstvu gospodarstva i poduzetništva, ne raspravlja o novim idejama i politikama, nego kako će se formirati i tko će ga voditi. Radu Ministarstva poduzetništva u protekle četiri godine, u kojima je raspolagalo s nikad većim sredstvima, Pecek zamjera lošu raspodjelu novca. Veći iznosi usmjeravani su manjem broju poduzetnika, dok su mnogima zbog kriterija natječaja zatvorena vrata potpora. Zbog straha da netko ne uspije premalo se, dodaje Pecek, davalo prostora svima koji imaju ideju i vjeruju u svoj program. To je ubuduće potrebno mijenjati, a najvažnije je, poručuje nekadašnji ministar, da ministarstvo, ma kako se ono zvalo, bude servis, a ne puka administracija.

Upravo na taj segment stižu najveće zamjerke radu Ministarstva u protekle četiri godine. Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a, inače prije četiri godine najglasniji zagovornik samostalnog Ministarstva poduzetništva, nezadovoljan je načinom na koje je Ministarstvo protekle četiri godine funkcioniralo. Kao ilustraciju navodi podatak da se pune tri godine nije susreo s čelnim ljudima, odnosno s ministrom poduzetništva Gordanom Marasom. “Njega su više zanimale financijske institucije poput HBOR-a i Hamaga nego poduzetničke i stvaranje boljeg okruženja za poslovanje”, kaže Lovrić, i dalje zagovornik samostalnog ministarstva.

Iste kritike dolaze i od predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dragutina Ranogajca, koji navodi da se tri godine ne uspijeva susresti s Marasom i tvrdi da je loša komunikacija s Ministarstvom usporila donošenje brojnih propisa i odluka važnih za obrtnike. Osim s obrtnicima, kaže, Maras nije komunicirao s poljoprivrednom komorom te sa zadrugama. “No, bez obzira na loše funkcioniranje, Ministarstvo poduzetništva i obrta treba zadržati samostalnost jer će se u suprotnom opet naši problemi izgubiti u problemima elektroprivrede i ostalih velikih sustava”, kaže Ranogajec.