Hrvatska, uz Portugal, peta je članica EU po broju stanovnika koji ne kupuju preko interneta. Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj preko interneta ne kupuje 69 posto građana.

Najveći broj građana koji ne kupuju preko interneta ima Rumunjska gdje čak 89 posto populacije zazire od online kupnje. Slijedi Bugarska gdje je taj postotak 82 posto, a zatim Cipar 77 posto i Italija 74 posto. Na razini EU od internetske kupovine zazire 46 posto građana, odnosno online kupuje njih 53 posto. Manji postotak online kupaca u pravilu imaju južnije članice Unije, gdje je ICT infrastruktura slabije razvijena i gdje je populacija starija. U Hrvatskoj preko interneta kupuje 31 posto građana, odnosno gotovo svaki treći stanovnik.

Najviše online kupuju osobe koje imaju između 16 i 24 godine, njih 60 posto, slijede oni između 25 i 34 godine, njih 53 posto, pa 35-44 godine, kojih online kupuje 46 posto. Najmanji udio online kupaca je u dobnoj skupini 65 do 74 godine, njih 16 posto. Hrvatskim tvrtkama koje prodaju online najviše se isplati posao proširiti na tržište Velike Britanije, koja ima najviše online kupaca u Uniji, njih 81 posto.

Iduće najpotentnije tržište je dansko, gdje 79 posto građana kupuje online pa Luksemburg (78 posto), Njemačka (73 posto) te Nizozemska, Finska i Švedska (71 posto). U tim se državama isplati online prodavati sve od odjeće i obuće preko turističke ponude, namještaja, kućanskih aparata i igračaka pa sve do karata za koncerte i kino ili pak knjige, časopise i novine. U Hrvatskoj  svaki drugi online kupac kupuje odjeću i opremu za sport.