U  kategoriji Izvorno hrvatsko u finale su ušli projekti Marka Španjola, Luke Dragaša te tima Ared; Ekaterine Drobat i Anje Rodin.

Marko Španjol, koji je nedavno diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kaže kako se jako obradovao kad je čuo za projekt Poslovnog dnevnika. "Moj projekt Art Store predstavlja ideju otvaranja galerije i prodavaonice proizvoda mladih hrvatskih umjetnika i dizajnera na otoku Lošinju. Ipak, nije u pitanju tradicionalna interpretacija 'white cube' galerije ili pak obične suvenirnice, već se radi o dobro promišljenom konceptu, atraktivno oblikovanog prostora s jedinstvenim proizvodima izloženim na inovativan način", pojasnio nam je Marko Španjol.  

Kako tvrdi, otvaranje takvog prostora na otoku Lošinju moguće je zbog velikog broja turista koji godišnje posjeti ovu destinaciju te bi to mogao biti poticaj uspavanoj lošinjskoj privatnoj inicijativi koja se drži provjerenih recepata i standardne i pomalo dosadne ponude proizvoda i sadržaja. "Ciljevi ovog projekta su promocija umjetničkih i dizajnerskih proizvoda mladih hrvatskih autora, uspješna prodaja, ali i uloga Art Storea kao zamašnjaka nezavisne kulturne scene na otoku Lošinju, ali i šire", zaključuje Španjol. Ekaterina Drobat i Anja Rodin, studentice diplomskog studija na smjeru Upravljanje sigurnošću hrane na Prehrambeno – biotehnološkom fakultetu u Zagrebu ušle su u finale projektom Finis.

"To je eko inovativan prehrambeni proizvod koji pojednostavljuje pripremu i konzumaciju hrane prateći pritom užurbani tempo života, a moći će se koristiti u kućanstvima i ugostiteljskim objektima", kažu autorice Finisa i naglašavaju da je proizvod multifunkcionalan te ne utječe na senzorske karakteristike jela, a moguće ga je izraditi u raznim bojama i okusima. Luka Dragaš u finale je ušao projektom Izvorno Hrvatsko, projektom s naglaskom na 'pakiranju' kulturne baštine Hrvatske u postojeće ili nove proizvode namijenjene hrvatskom tržištu.

"Postavljanje državnog identiteta više nije stvar izbora, to je nužnost. S obzirom na to da državama izravna konkurencija postaju i snažne multinacionalne korporacije, a kako bi se uspjele diferencirati od ostalih, kako bi zadržale svoj autohtoni identitet i ostale konkurentne na globalnom tržištu, države se nastoje afirmirati kao brendovi. Svaka država koja uspije provesti vlastito brendiranje osigurava vlastitu budućnost i gospodarski razvoj na dobrobit svojih građana", istaknuo Luka Dragaš te nastavio: "Kultura, koja sadrži najviše potencijala za građenje Hrvatskog nacionalnog identiteta, se ne ističe dovoljno. Za zemlju bogate kulture, tradicija je njezino vrlo snažno sredstvo te je budućnost za Hrvatsku u njenoj reinterpretaciji", tvrdi Dragaš.