Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) raspisao je 30. rujna javni poziv za podnošenje programa za obavljanje usluge sakupljanja neopasne otpadne ambalaže u periodu do 31. prosinca 2020., kojim se ukida monopol i stvara malo žešća tržišna utakmica od dosadašnje.Kako neslužbeno saznajemo, prijavilo se sedam interesenata, od kojih petero udovoljava propisanim uvjetima.

Među njima ima tvrtki koje su zadnjih desetak godina bile nositelji koncesija za sakupljanje otpada ali i nekih novih, kao što je primjerice e-Kolektor, tvrtka koju su lani osnovali Agrokor i Jaskanac Ilija Špikić.  U sustav se sada po prvi put uvode i komunalna društva koja moraju odvojeno prikupljeni ambalažni otpad ustupiti sakupljačima. Zanimljivo je da su se javnom pozivu odazvale neke ambiciozne komunalne tvrtke, povezane s kolegama u drugim regijama u zajednice ponuditelja. Novost je i što Fond više ne određuje cijenu, a sakupljanje će se obavljati na cijelom području RH. Određeno je pet podpodručja odnosno regija u kojima se mora nalaziti minimalno jedno skladište za skladištenje, vaganje te brojanje neopasne otpadne ambalaže.

Time se osigurava usluga sakupljanja na čitavom teritoriju RH po tržišnim uvjetima, pri čemu se više ne protežiraju urbane sredine nauštrb onih dijelove zemlje gdje su količine bitno manje. Novi sustav više ne predviđa koncesije za sakupljače i oporabitelje jer su one ukinute Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, pa će se tako djelatnosti sakupljanja otpadne ambalaže obavljati temeljem dozvola i ugovora s Fondom. Iako je propisan uvjet da se pokrije pet regionalnih cjelina, ne bi li se potaknulo uključivanje novih sakupljača izmjenama i dopunama javnog poziva dozvoljeno je da podnositelj programa pokrije samo dvije regije, te da za preostale tri podnese potvrdu od nadležnog tijela da je zatražena dozvola.  

Prema prvim procjenama, cijena usluge sakupljanja umanjit će se za približno 25 posto, čime se povećava konkurentnost domaćih proizvođača. Naime, otkupna cijena otpadnih ambalažnih materijala više se neće utvrđivati jednostranom odlukom Fonda, već će biti određena prema ponudama koje su zainteresirani sakupljači dostavili na objavljeni javni poziv. Kako nitko ne bi bio zakinut, cijene će se kvartalno usklađivati s tržišnim cijenama, i to cijena sakupljanja s cijenom dizelskog goriva, a cijena otkupa s tržišnim cijenama sekundarnih sirovina. Prema stvarnim troškovima sakupljanja i postotku sakupljene ambalaže formirat će se i naknada koju plaćaju proizvođači.

Naknada će ovisiti o godišnjoj stopi sakupljene ambalaže i trošku sakupljanja koji će se izračunavati za svaku vrstu ambalažnog materijala, a što bi proizvođačima u budućnosti moglo donijeti nova financijska rasterećenja. Uvođenje diferencijalne manipulativne naknade dinamizirat će proces, stimulirati nabavu uređaja za brojanje jedinica otpadne ambalaže, koja se dosad uglavnom ručno zaprimala kod prodavatelja, kao i ostale opreme koja omogućava sljedivost i sigurnu manipulaciju tom vrstom otpada. Proces će postati pošteniji jer uređaji za brojanje, od kojih svaki košta između 50.000 i 200.000 kuna, osiguravaju maksimalnu kontrolu isplate povratne i manipulativne naknade. Ti su uređaji određeni kao uvjet za isplatu naknade Fonda jer svode na najmanju mjeru mogućnost zloporabe i višestrukog povrata jedinica otpadne ambalaže u sustav.

Otvaranje tržišta povećat će kontrolu i transparentnost, ali i postotak recikliranog otpada. Sve te izmjene rezultat su novog Pravilnika o otpadnoj ambalaži Ministarstva zaštite okoliša i prirode, čiji je cilj uspostaviti sustav sakupljanja i obrade ambalažnog otpada na tržišnim principima, čime se osigurava maksimalna ekonomska vrijednost sakupljenog otpada. Novi pravilnik već je za 70 milijuna kuna rasteretio proizvođače, i to za 30 milijuna kuna ukidanjem povratne naknada za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda te za još 40 milijuna kuna ukidanjem poticajne naknade za višekratnu kaucijsku ambalažu.

Time su stvoreni preduvjeti da proizvodi koji se pakiraju u ambalaži pojeftine u maloprodaji, što su kupci mlijeka već osjetili. Želja je postići tržišne cijene sirovina koje se prodaju oporabiteljima (kao što je Vetropack za staklo) i ukinuti subvencije tamo gdje je sustav samoodrživ. Također će se organizirati racionalnije i efikasnije skupljanje i transport te osigurati bolje kontrole tijekova otpada te povećanje udjela oporabljenog. Takvim promjenama nastoje se stvoriti pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta kod sakupljača i oporabitelja, a dugoročno i da se od naknada rasterete proizvođači proizvoda čija ambalaža postaje otpad. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’