Nakon krize na američkom tržištu nekretnina i europske dužničke krize, globalnom gospodarstvu prijeti novi, treći nastavak dužničke krize, koji će zahvatiti dio zemalja u razvoju, piše britanski poslovni tjednik The Economist. Prošlo je gotovo 10 godina otkako je puknuo balon na američkom tržištu nekretnina, a šest godina otkako je insolventnost Grčke izazvala europsku dužničku krizu.

Ono što povezuje te epizode je rapidan rast dugova, nakon čega je uslijedilo pucanje balona. Treći nastavak dužničke kronike upravo se razotkriva. Ovoga puta u zemljama u razvoju. Investitori su već smanjili svoju imovinu u tim zemljama, no puna agonija usporavanja rasta tih gospodarstava tek slijedi. U sva tri nastavka ove dužničke trilogije ciklus počinje odljevom kapitala preko granica, izazivajući pad kamatnih stopa i povećan rast kreditiranja. Novac se odljevao iz bogatih u siromašnije zemlje.

Rezultat – dugovi u zemljama u razvoju skočili su sa 150 posto BDP-a 2009. godine na sadašnjih 195 posto. Korporativni dugovi skočili su, pak, s manje od 50 posto BDP-a u 2008. godini na gotovo 75 posto. No, sada se taj uzlet bliži kraju. Usporavanje rasta kineskog gospodarstva i niske cijene sirovina zamračili su izglede, dok će visok tečaj dolara i približavanje povećanja kamata u SAD-u smanjiti priljev jeftinog kapitala. U tom kontekstu, tri su skupine ugroženih zemalja.

U prvu skupina ulaze zemlje u kojima će nakon kreditnog buma uslijediti duži mamurluk, ali ne i infarkt. U toj su skupini Južna Koreja, Singapur i Kina. Te zemlje imaju i dalje snažno oružje za zaštitu od odljeva kapitala, kao i velik višak na tekućem računu. U drugu skupinu ulaze rizičnije zemlje koje nemaju ista sredstva za podršku prezaduženim tvrtkama i nemaju snažniju obranu od odljeva kapitala, a od većih gospodarstava u tu skupinu ulaze Brazil i Turska. Treća skupina, u kojoj su među ostalim Indija, Argentina i Rusija, obuhvaća zemlje u razvoju koje će ili izbjeći ozbiljnije probleme ili su ih već prošle.