SARAJEVO – Ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Vahid Hećo odbacio je optužbe premijera Ahmeta Hadžipašića kako želi realizirati ugovor s austrijskim konzorcijem APET-om te kako on traži povećanje cijene struje za domaćinstva ustvrdivši kako takvim optužbama premijer “pokušava skrenuti pitanje s pravih problema”. Hećo je za sarajevski Dnevni avaz ustvrdio kako APET i Regulatorna agencija za električnu energiju F BiH nisu “u istoj ravnini nezakonitim pokušajem privatizacije mostarskog Aluminija”. Ustvrdio je kako je Vlada F BiH donijela jednoglasno odluku o izboru APET-a za strateškog partnera elektroprivredama u Sarajevu i Mostaru za gradnju osam velikih energetskih objekata.

Mandat sukoba
“Očito je kako Hadžipašić pokušava riješiti svoj problem privatizacije Aluminija pritiskom na posao s APET-om podmećući javnosti priču kako se u tom poslu nešto nečasno dešava”, rekao je Hećo dodavši kako “Hadžipašić, kao i u slučaju Energopetrol, pokušava instrumentalizirati Vladu F BiH i stvoriti privid da ona stoji iza takvog modela privatizacije”. Dodao je i kako je pokrenut upravni postupak na koji Vlada F BiH nema utjecaja pa neće moći zaključcima i informacijama osporiti proces poništavanja načina privatizacije mostarskog poduzeća. Cijeli četvorogodišnji mandat sadašnje Vlade F BiH obilježio je sukob dužnosnika dviju vladajućih stranaka, SDA i Stranke za BiH, u političkim i gospodarskim pitanjima. U političkim pitanjima dvije su se stranke sukobile prije svega zbog različitih stajališta o ustavnim promjenama. SDA je prihvatila prijedlog najutjecajnijih predstavnika međunarodne zajednice za djelomičnim ustavnim promjenama koje bi smanjile ovlasti entiteta, dok takav prijedlog nije prihvatila Stranka za BiH Harisa Silajdžića. Te dvije stranke proizvele su niz privatizacijskih i gospodarskih afera počevši od dokapitalizacije sarajevskog Energopetrola i Sarajevo osiguranja, izbora strateškog partnera za gradnju velikih enegetskih objekata, javnog natječaja za privatizaciju sarajevskih poduzeća Hidrogradnje i Energoinvesta, do Krivaje iz Zavidovića…Dvije su stranke zaoštrile borbu za vodeću poziciju bošnjačke stranke podijelivši utjecaj u institucijama, javnim poduzećima, sindikalnim organizacijama i medijima. Njihov podijeljeni utjecaj izražen je i u drugim manjim bošnjačkim političkim strankama. U sporu zbog Aluminija premijer Hadžipašić je prije nekoliko dana ustvrdio kako se složio s Hećom o nedefiniranosti vlasništva zemljišta, odnosno njegove građevinske ili poljoprivredne namjene, koji bi se trebao privatizirati uz Aluminij, ali da se taj problem može riješiti prema zakonu uz malo dobre volje. Dodao je kako je model privatizacije Aluminija “kvalitetan sporazum koji rješava zahtjeve svih bivših radnika tog poduzeća”, te da su sporazum prihvatile i Vlada i Skupština F BiH. Hadžipašić je podsjetio kako je Vlada F BiH prije sporazuma s menadžmentom Aluminija imala vlasnički udjel u tom poduzeću od 24 posto te da je on povećan na 44 posto čime su riješena sva potraživanja prijeratnih radnika Aluminija.

Radnici gubitnici
“Opstrukcijom sporazuma”, rekao je Hadžipašić, “najviše će izgubiti bivši radnici poduzeća, ulagači će dobiti dodatno nepovjerenje, država će izgubiti neizgradnjom nove elektrolize, neotvaranjem novih radnih mjesta, neće dobiti prihode od proizvodnje… Sporazumom je dogovoreno da i predstavnici Vlade F BiH i Aluminija zajednički prodaju svoje vlasničke udjele zajedničkim izborom strateškog partnera i štite prava radnika pa ne vidim da bi tu moglo biti prijevare države”, ustvrdio je Hadžipašić. Sukob dviju bošnjačkih stranaka očito će se nastaviti i u novom četverogodišnjem mandatu vlasti. Njihov sukob zaoštren je jer Stranka za BiH ne odgovara najjačoj političkoj stranci iz RS-a, Savezu nezavisnih socijaldemokrata, što je javno potvrdio i njezin predsjednik Milorad Dodik, te unutarstranačkim sukobom u SDA u kojoj je predsjednik Sulejman Tihić skloniji suradnji sa SDP-om Zlatka Lagumdžije, ali se morao prikloniti volji većine u Predsjedništvu stranke i sklopiti sporazum o poslijeizbornoj suradnji sa Strankom za BiH.

Nikola Špirić novi mandatar Vijeća ministara BiH

SARAJEVO – Nikola Špirić novi je mandatar Vijeća ministara BiH, konačni je dogovor sedam političkih stranaka koje bi na taj način mogle postići dogovor o skupštinskoj većini za formiranje vlasti nakon općih izbora u BiH održanih 1. listopada prošle godine. Nakon nešto više od tri mjeseca pregovanja dogovor su postigli Stranka za BiH, SNSD, PDP, SDA, HDZ BiH, HDZ 1990. i Narodna stranka ‘Radom za boljitak’. Špirićev izbor trba potvrditi Predsjdništvo BiH, a konstituirajuća sjednica novog saziva Skupštine BiH najavljena je za 11. siječnja. Nakon potvrđivanja mandata od strane Skupštine BiH, Špirić će moći predložiti novi sastav državne izvršne vlasti, a političke stranke koje će činiti vlast dogovorili su koliko kojoj stranci pipada ministarskih mjesta te u kojim ministarstvima. Nakon dogovora o formirnju državne vlasti, očekivati je skoro formiranje i skupštinske većine u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj nova je vlast konstituirana vrlo brzo nakon izbora.