Zbog rezanja cijena generičkih lijekova, sporog ulaska generičkih lijekova na liste te pojave igrača koji na tržište ulijeću s niskim i neodrživim cijenama, proizvođačima lijekova na hrvatskom tržištu kontinuirano pada promet i dobit, a dobar dio industrije posluje s gubitkom, izuzev onih koji većinu prihoda ostvaruju u izvozu, kao što je Pliva.

Posljedica su sve češće nestašice lijekova, koje se rješavaju višestruko skupljim interventnim uvozom. I dok se generičkim lijekovima s liste režu cijene, država s druge strane gubi oko 200 milijuna kuna godišnje na lijekovima na recept koji su u drugim europskim zemljama u bezreceptnoj prodaji. Pritom se, za razliku od lijekova na recept koji imaju stopu poreza od 5 posto, na bezreceptne (OTC) lijekove i dalje obračunava puna stopa PDV-a, što je diskriminacija i nije u skladu s europskim direktivama. Na sve to upozorio je Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive i generalni direktor Teve za jugoistočnu Europu na drugom Farmaceutskom forumu Jugoistočne Europe održanom u Poreču krajem prošlog tjedna.

Forum je okupio oko 250 sudionika iz regije, a osim o tržištu generičkih lijekova raspravljalo se o položaju ljekarništva pod sve većim pritiscima liberalizacije, uključujući i prodaju lijekova u supermarketima na nekim europskim tržištima. Zanimmljivo je da je Forum održan uoči sastavljanja nove Vlade, pred kojom će se naći dobar dio problema sustava koji spominju farmaceuti, uključujući i rokove plaćanja koji se i dalje broje u stotinama dana. Furjan ističe kako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje još uvijek nema jasne kriterije za zadržavanje pojedinih lijekova na listama. Ministarstvo zdravlja i HZZO imaju priliku smanjiti troškove za dio lijekova za koje mislimo da nema smisla da budu na recept i na trošak Zavoda.

Prema procjenama Udruženja proizvođača bezreceptnih lijekova, HZZO nepotrebno troši oko 200 milijuna kuna na lijekove koji nisu nužni za zdravlje. To su vitamini, lijekovi za kašalj, za alergiju, koji se već mogu kupiti kao bezreceptni. Oni u većini europskih zemalja imaju bezreceptni status, a kod nas ostaju na listi dobrim dijelom zbog inertnosti sustava. Dijelom to ima veze s PDV-om od 25% na OTC jer proizvođači ne žele riskirati da im bude veći PDV, pogotovo ako dio lijekova drugih proizvođača ostane na listi s bitno manjom naplatom poreza. Europske direktive kažu da ne treba raditi razlike između lijekova na recept i bezreceptnih lijekova, uobičajena je jedinstvena stopa PDV-a", kaže Furjan.

U općoj štednji ipak prolazi previše vremena od isteka patenta i izlaska novog generičkog lijeka do njegova stavljanja na listu. "Zbog toga raste potrošnja na inovativne lijekove, iako postoji dobar dio lijekova s lista kojima je istekao patent, odnosno postoje generički lijekovi koji su jefiniji, ali sporo stižu na liste, što nije dobro ni za generičke kompanije, ni za sustav", kaže Furjan.  Sudionici Foruma upozoravaju i na nove igrače na tržištu koji ulaze s niskim neodrživim cijenama, a iako "plešu samo jedno ljeto", ruše tržište. Ljekarnici zbog porasta broja raznih proizvođača imaju financijsko-logističke probleme, pa traže da im se omogući zamjena generičkih lijekova, ustvrdio je Ante Mandić iz Udruge ljekarnika Hrvatske udruge poslodavaca, koji je istaknuo i problem pada prihoda ljekarni.

"U dvije ladice u ljekarni nama danas stoji isti lijek koji je prije osam godina stajao u pola ladice. Povećao se broj proizvođača i volumen koji nam je potreban za skladištenje enormno je narastao, a ne možemo napraviti generičku supstituciju. Ako bismo mogli izdati jednu kopiju, a ne drugu kopiju lijeka, mogli bismo sebi u logističkom smislu znatno pojednostaviti posao, te bismo umjesto 15 proizvođača držali njih pet i imali više prostora. I financijski nas to opterećuje jer na zalihama moramo držati puno proizvođača. Nije normalno da magistar farmacije ne može donijeti takvu odluku. Nadam se da će se uskoro ispraviti ta nepravda, što je moguće riješiti pravilnikom", kaže Mandić. Furjan objašnjava da se može očekivati konsolidacija tržišta.

"Premala smo zemlja da imamo 20 proizvođača istog lijeka jer je onda broj prodanih kutija toliko nizak da se prihodom ne mogu opravdati ni fiksni troškovi. Vrlo brzo će manji proizvođači, a oni su većinom u gubicima, ili prestati poslovati, ili će ih netko preuzeti, ili će se morati preorijentirati na bezreceptne lijekove ili nešto drugo", zaključuje Furjan. Predstavnici zemalja regije i EU potvrđuju da se i njih farmaceutski sektor suočava s jednakim izazovima. Kad o ljekarništvu riječ, dobar dio zemalja poput Portugala, Finske i Austrije riješio je problem naplatom dodatnih usluga u ljekarnama, od jednostavne dijagnostike (mjerenje tlaka), zbrinjavanja manjih rana do cijepljenja. Ta je tema u nas bila aktualna prije godinu i pol, no do naplate novih usluga koje bi godišnje sustav koštale oko 200 milijuna kuna nije došlo jer sustav nema novca. Pregovori o tome i eventualnim izmjenama PDV-a čekaju novu Vladu.

HZZO odlučan:

Cilj nam je što više lijekova 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odlučan je u tome da osigura svim svojim osiguranim osobama pristup što većem mogućem broju lijekova koje potpuno pokriva obvezno zdravstveno osiguranje, bez obzira na trendove u Europi i svijetu prema kojima se dio troška prebacuje na osiguranike, komentirali su u Zavodu ideje prebacivanja dijela lijekova na OTC. "Načelno, svaka EU država ima svoju regulativu i nacionalne propise o uvrštavanju lijekova u liste lijekova. HZZO uvrštava lijekove u liste lijekova sukladno pravnim propisima u RH. Vitamini i nisu na listama HZZO-a (primjerice, C i B) i  neki drugi lijekovi protiv kašlja. Naglašavamo da alergije, primjerice, nisu bezazlena stanja te im ne možemo pristupiti tako pojednostavljeno i prepustiti ih terapijama OTC lijekova jer alergije mogu biti i životno ugrožavajuće.