Iznadprosječne temperature za studeni nisu i presudno zaslužne za izuzetno visok odaziv hrvatskih birača na nedjeljnim, osmim po redu parlamentarnim izborima. Stručnjaci su već u prijepodnevnim rezultatima, kada je u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) utvrđeno da je izlaznost u odnosu na prethodne parlamentarne izbore 2011. godine porasla za čak 21,55 posto, iz takvog trenda iščitali izuzetnu zainteresiranost građana za izbore i promjene.

Porast izlaznosti u drugom je dijelu dana nešto usporio, pa je do 16 sati bio nešto iznad razine iz 2011. godine. Ukupno je na birališta do tada izašlo 1,509 milijuna birača ili 46,57 posto ukupnog broja, a dok je izlaznost prije četiri godine bila 46,06 posto. Navjeći odaziv DIP je zabilježio u 1. izbornoj jedinici (Grad Zagreb), te u 7. i 3 izbornoj jedinci. Dobar odaziv politički analitičar Davor Gjenero prije svega pripisuje tomu što su ovo po prvi puta doista kompetitivni izbori. "Prije četiri godine mjesecima uoči izbora bilo je posve jasno tko pobjeđuje, zbog čega je u konačnici i sam motiv za izlazak na birališta kod građana bio slab. Jer, ako osjećaju da njihov angažman neće pridonijeti promjenama i da ne odlučuju o tome tko će formirati Vladu, građani se u pravilu ne aktiviraju", kaže Gjenero i ponavlja kako su ovo nakon dugo vremena kompetitivni parlamentarni izbori u Hrvatskoj.

No, podsjeća i da su za mandata Arsena Bauka u Ministarstvu uprave provedena značajna sređivanja popisa birača, pa su i brojke birača sada daleko vjerodostojnije. Bira se inače ukupno 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri biraju hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, osam pripadnici nacionalnih manjina. No, kako će se po kandidacijskim listama u konačnici birački glasovi i podijeliti, ovaj put nije se uobičajeno javno kalkuliralo na sam izborni dan, zbog dosad najizraženijeg uvjerenja kako će za konačnu podjelu mandata velik utjecaj imati matematičko prelijevanje mandata primjenom D'Hondtove metode.

Novina ovih izbora zastupnika u Hrvatskom saboru je i da se na njima prvi puta biračima daje priliku za preferencije, odnosno odabir jednoga od 14 ponuđenih kandidata koje je odabrala pojedina stranka ili koalicija, odnosno nacionalna manjina. Model preferencijskog glasnovanja iskušan je na izborima za Europski parlament, a procjene su i da će njegova primjena donekle usporiti utvrđivanje konačnog poretka važećih glasova. Ovi će paralamentarni izbori biti ujedno i veliki ispit za agencije koje su posljednjih tjedana temeljem anketa među građanima izračunavale i procjenjivale izborne rezultate. Iz posljednjih nekoliko izbora, od lokalnih do predsjedničkih, ozbiljno je poljuljana njihova vjerodostojnost, jer su odstupanja njihovih procjena od konačnog rezultata bila više nego značajna. Istina, neizvijesnost oko podjele mandata na osmim parlamentarnim izborima izraženija je nego što je bio slučaj u ranijim izbornim utrkama.

Svi nositelji listi na izborima, a riječ je o ukupno 166 listi s više od 2300 kandidata, iskazali su uvjerenje da će 8. studeni 2015. biti istinski praznik demokracije i dan upisan u povijest. Isticali su važnost zadaća koje čekaju novu vladu i njezinu odgovornost za daljnje upravljanje zemljom, te su tim više pozivali građane da budu svjesni važnosti svakog glasa. Dva glavna rivala, čelnici koalicije Hrvatska raste Zoran Milanović i Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko nakon obavljanja svoje građanske dužnosti pozvali su birače da izađu. Karamarko je bio optimističan oko izbornih rezultata, a Milanović je još jednom izbore ocijenio najvažnijima u zadnje četiri godine, dodavši kako je "sve ovo ranije bilo samo igra".