Najviše tijelo upravljanja Hrvatskim fondom za privatizaciju, nadzorni odbor sastavljen uglavnom iz redova saborskih zastupnika, još se nijednom nije sastao posljednje dvije i pol godine, a njegov predsjednik Šime Prtenjača najavljuje kako će se ono ove godine i formalno ugasiti. Prema važećim zakonima to tijelo, naime, nadzire zakonitost rada HFP-a, razmatra financijski plan i godišnje izvješće o poslovanju, te jednom godišnje podnosi izvješće o radu HFP-a pred Hrvatskim saborom. Budući da se od konstituirajuće sjednice niti jednom nije sastalo, što potvrđuju svi njegovi članovi, tako ni Sabor zapravo ne dobiva minimalni, zakonom propisani uvid u privatizaciju.

Informacije iz medija
Tu činjenicu pojedini oporbenjaci, koji su imenovani u Nadzorni odbor HFP-a, namjeravaju problematizirati na samom početku idućeg zasjedanja Hrvatskog sabora jer, kako pojašnjavaju, nedopustivo je da sami zastupnici krše propise koje su sami donijeli, a da o privatizaciji jedine informacije imaju iz medija. Miroslav Rožić (HSP) podsjeća i na saborski zaključak i zakonsku obvezu da će privatizacija biti okončana do konca 2006. godine, a nakon čega u Saboru nije bilo daljnjih informacija o privatizaciji, što je po njemu još jedan primjer nepridržavanja propisanih procedura. Takvom praksom, upozorava Ante Markov (HSS), upravljanje državnim portfeljem potpuno je prepušteno Upravnom odboru, odnosno Vladi, bez mogućnosti ikakvog nadzora Hrvatskog sabora. To Markov smatra nezakonitom pozicijom, koja nije rezultat šlamperaja, nego situacije u kojoj je, kako kaže, stranačka disciplina nadređena obvezama i disciplini javne uprave.Osim Rožića i Markova, u Nadzornom su odboru kao članovi još i saborski zastupnici Jadranko Mijalić (HSLS), Dragica Zgrebec (SDP), Perica Bukić (HDZ), Gordan Jandroković (HDZ), te u međuvremenu preminuli Josip Sudec (HSU), a iz redova financijskih stručnjaka Luka Crnković, dok je predsjednik tog odbora Šime Prtenjača (HDZ). Nadzorni odbor, inače, održao je konstituirajuću sjednicu 6. rujna 2004. godine, a na sjednici je izabran za predsjednika Prtenjača, i to u odsutnosti, dok potpredsjednik nije izabran, budući da se Rožić bio usprotivio prijedlogu da to bude Jandroković smatrajući da bi zbog parlamentarnog nadzora rada Fonda za privatizaciju bilo bolje da predsjednik i potpredsjednik ne budu osobe iz iste stranke. No neaktivnost NO-a, a time i izostanak saborskog nadzora rada HFP-a, aktualizirao se samo jednom, i to zbog izbijanja afere Liburnia, odnosno neuspjelog pokušaja nagodbe HFP-a s Dom i SN Holdingom da ih dionicama te opatijske hotelske kuće odšteti za obveze iz kuponske privatizacije, zbog kojih su oni vodili sudske sporove s HFP-om. Tada je bilo najavljivano kako će konačno profunkcionirati i ta instanca u nadzoru nad privatizacijskim poslovima, što se još nije dogodilo. Najodgovorniji za tu situaciju, predsjednik NO-a Šime Prtenjača, koji po propisima jedini može sazvati sjednicu NO-a, međutim, ne vidi razloga zbog kojega bi inicirao sjednicu Nadzornog odbora. Osnovna funkcija NO-a bila je da se na njemu razmotri i donese financijski plan HFP-a, no posljednje se tri godine on zbog promjene propisa usvaja uz državni proračun i zbog toga nema potrebe da se sastaje NO, pojašnjava Prtenjača, napominjući kako na predloženi financijski plan HFP-a u Saboru čak nije bilo niti jedne primjedbe.

Formalno tijelo
Što se tiče ostalih funkcija NO-a, Prtenjača smatra da “NO nije taj koji bi trebao utvrđivati zakonitost odluka Upravnog odbora”, a izvješće o radu HFP-a nije podnijeto Saboru jer “NO nije dobio nijedno izvješće temeljem kojeg bi se išlo na raspravu u Saboru”. No Prtenjača ističe kako nije riječ o novoj praksi. Proučio je, kaže, kako se radilo posljednjih godina, te došao do spoznaje da se već sedam godina NO HFP-a nije sastajao, niti je podnosio izvještaj Saboru o radu HFP-a. Posljednji pismeni trag o sjednicama NO-a HFP-a, doduše, nešto je kasnijeg datuma, iz svibnja 2002. godine, ali je Prtenjačin prethodnik, Jadranko Mijalić, sam poduzimao niz inicijativa i od HFP-a tražio izvješća o radu i pojedinim procesima, i javno ih problematizirao. Iako će vjerojatno time pokrenuti lavinu kritika, Prtenjača otvoreno iznosi stav kako je NO HFP-a zapravo samo formalno tijelo koje nema nikakvih funkcija, a u njemu se našao samo zato što je predsjednik saborskog odbora za financije i državni proračun. – To je puko tijelo bez ikakve stvarne uloge jer da je drukčije, ja bih i drukčije postupao – ističe Prtenjača i naglašava kako će to tijelo dokinuti donošenjem novog zakona kojim će se formalno objediniti Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, a koji je u izradi. Poručuje i da rad HFP-a nije doveden u pitanje time što se NO nije sastajao.