LONDON – Blaga zima i pozamašne zalihe plina svojevrsno su jamstvo da bi Europa trebala proći neozlijeđeno u slučaju eventualnog prekida opskrbe od svog najvećeg dobavljača Rusije zbog sukoba oko cijena između Moskve i njezinih bivših sovjetskih susjeda. Rusija i Bjelorusija u nedjelju su u posljednji trenutak uspjele postići sporazum o cijeni plina, osiguravši time nastavak ruskog izvoza u Europu.

Rat isporukama
Rusija je zaprijetila prekidom opskrbe Bjelorusiji ne pristane li ta zemlja na više cijene, potencijalno zaprijetivši mogućnošću ponavljanja prošlogodišnje krize kada je Moskva nakratko usred zime obustavila isporuke Ukrajini, a samim time i dijelu Europe. Približno petina ruskog izvoza plina u Europu prolazi Bjelorusijom, a ostatak prolazi preko Ukrajine. Ruski plin pokriva oko četvrtinu europskih potreba za plinom. No analitičari ocjenjuju da bi pozamašne europske zalihe plina – nastale nagomilavanjem zbog slabije dosadašnje potražnje za loživim uljem jer su temperature ove zime znatno iznad uobičajenih – mogle bez problema preživjeti kratki prekid opskrbe Bjelorusiji te potencijalno i Europi. “Prekid opskrbe Bjelorusiji ne bi bio veći problem osim ako bi predugo trajao, recimo 10-ak dana”, kazao je Jonathan Stern iz Oxfordskog instituta za energetske studije. Došlo je do rasta isporuka na najveće europsko tržište – britansko, preko novih plinovoda za transport norveškog i nizozemskog plina do Velike Britanije. “Općenito je ulivena nova snaga u sustav”, kazao je nezavisni savjetnik Chris Le Fevre. Prošlogodišnji prekid ruskog izvoza u Europu dogodio se u trenutku velikog zahlađenja u Europi i Rusiji, što je dodatno uvećalo njegove posljedice na opskrbu. No isporuke plina do krajnjih potrošača u Europi nisu bile znatno pogođene. Dugoročna sigurnost europske opskrbe plinom poboljšana je nakon što su Francuska i Italija potpisale nove sporazume o opskrbi s ruskim monopolistom Gazpromom, a Italija je također dogovorila povećanje količine plina koji kupuje od Alžira.

Ugled i pouzdanost
Gazpromovi sporazumi o opskrbi s Francuskom i Italijom obuhvaćaju ugovore koji toj ruskoj kompaniji omogućavaju izravan pristup potrošačima u tim zemljama. Do sada je Gazprom uglavnom djelovao kao veletrgovac, prodajući plin energetskim tvrtkama koje su ga potom prodavale potrošačima. Analitičari ističu da Gazpromovi potezi u smjeru izravnog prodavanja plina europskim potrošačima znače da će se taj ruski plinski monopolist više truditi da zadrži svoj ugled pouzdanog dobavljača te da bi se stoga mogao distancirati od potencijalno štetnih sukoba.“Šteta koju bi prekid opskrbe Bjelorusiji nanio Gazpromovoj reputaciji bila bi za Ruse doista velika”, ocjenjuje Stern.
(H)

Za predsjednika EK Gazprom je ‘opasnost’ za demokraciju

Predsjednik Europske komisije je izjavio kako u sve većoj medijskoj moći energetskog giganta Gazproma vidi opasnost za demokraciju u Rusiji. Barroso smatra da nema nikakvih pritužbi kada jedno poduzeće najavi interes za medije. Međutim, nastavlja Barroso, problem se pojavljuje tada kada je riječ o državnom poduzeću kao što je Gazprom. “Kontrolna funkcija medija prema državi ne smije slabjeti”, naglašava predsjednik Barroso. S Gazprombankom, subpoduzećem Gazprom-media, Gazprom kontrolira većinskim dijelom najveće televizijske i radijske kanale kao i velike dnevne novine i časopise. Gazprom-media proizvodi filmove i serije. Barroso je istaknuo kako je konkurentnost preduvjet za slobodu, a “sloboda je nešto o čemu se može pregovarati. Ako nam je nešto sveto u našoj demokraciji, tada je to sloboda, posebice sloboda izražavanja i upravo se za to moramo zalagati”, kazao je Barroso.
(DW)