Mandat ministra rada Miranda Mrsića ostat će upamćen i po smanjenju broja radnih dozvola za zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj, posebice u sektoru brodogradnje. No, ostaje li vjeran strožoj politici reduciranja kvote za strance i za iduću godinu, ostat će nepoznanica. Tu je odluku, prema zakonu Vlada, trebala usvojiti do kraja listopada, no iz Ministarstva rada poručuju da će ona biti donesena tek nakon izbora.

Na pripremi prijedloga novih kvota već su resorna ministarstva u suradnji s predstavnicima gospodarstva, radnika i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) obavili sve aktivnosti i prikupili njihova mišljenja, no kakve će kvote odrediti za 2016., ne otkrivaju. Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu nam kako nisu zaprimili prijedlog, no ističu da iz informacija koje su prikupili od članica mogu potvrditi da je u odnosu na proteklo razdoblje njihov interes za zapošljavanjem stranaca porastao. Najviše zahtjeva za većim brojem stranih radnika, onih izvan EU, dolazi iz sektora brodogradnje, za koju inače Mrsić posljednje tri godine uopće ne dopušta uvoz stranih radnika te iz graditeljstva i prometa. Zahtjevi za stranom radnom snagom, kažu u Ministarstvu rada, pravdani su već ugovorenim velikim poslovima za 2016. i nedostatkom kvalificiranih radnika za te poslove na hrvatskom tržištu rada. Koliko ih je zaprimljeno i u kojoj mjeri će im izaći u susret, iz Ministarstva rada ne otkrivaju. Zaključuju kako će pri izradi i predlaganju kvote uzeti u obzir detaljnu analizu zapošljivosti osoba takvog zanimanja s evidencije HZZ-a, a razmotrit će se i sve mjere dokvalifikacije i prekvalifikacije nezaposlenih u deficitarna zanimanja.

Takva praksa proteklih godina, međutim, nije se pokazala efikasnom u slučaju brodogradnje. Splitsko brodogradilište upamćeno je po enormno velikom broju zahtjeva, najprije 4000, a lani 2600 stranih radnika, no tek mali broj onih koji su došli s burze bio je voljan i raditi u škveru. Zbog nerazumijevanja s kojim su se susretali proteklih godina, kažu, sada su zatražili tek 130 dozvola. Uljanik, pak, ovaj put traži odobrenje za 2000 stranih radnika. Za brodogradilišta se, inače, ranijih godina uvozilo i po 1700 novih stranih radnika u godini, a ukupna godišnja kvota novih dozvola prelazila je i 8000, dok je lani svedena na novih 215 dozvola, uz mogućnost produljenja 1500 dozvola već zaposlenim strancima. Kako su nakon ulaska u EU, a posebice nakon 1. srpnja, Hrvatima tržišta rada otvorena u većini članica EU, kvalitetni i kvalificirani radnici odlaze iz Hrvatske. Osim brodogradnje, taj trend posebno pogađa građevinski sektor, koji također ima specifičnu slabost da mu broj potrebnih radnika ovisi o dinamici ugovorenih poslova, te da ih moraju osigurati brzo. No i građevinski sektor skinut je s liste novih kvota.

Odljev radnika nakon 1. srpnja osjećaju i u turizmu, kao i u prometu, iz kojeg vozači autobusa i teretnih vozila u velikom broju, zbog financijskih razloga, odlaze u konkurentske tvrtke iz EU. Iz Hrvatske udruge poslodavaca apeliraju da se kod konačnog prijedloga kvota uzme u obzir slabu mobilnost radne snage u Hrvatskoj, te činjenicu da je službeno evidentirani broj nezaposlenih za poslove za koje se traže kvote, raspoređen diljem zemlje. Članice HUP-a žale se i na probleme vezane sa zapošljavanjem takvih radnika, na razgovor za posao odaziva se mali broj onih koje im uputi HZZ.

No, prije nego nova Vlada razmatra Mrsićev prijedlog kvota za strance, poslodavci apeliraju da se pristupi potpunoj promjeni rješenja ovog pitanja. Pravna savjetnica HUP-a Admira Ribičić sugerira slovenski model, koji zapošljavanje stranaca omogućava po potrebi. U Sloveniji, pojašnjava ona, poslodavac koji ima potrebu za radnikom određenog zanimanja javlja se Zavodu za zapošljavanje, koji u roku od pet dana provjerava dostupnost radnika i o tome obavještava poslodavca.

“Ako Zavod za zapošljavanje u navedenom roku ne uspije na slovenskom tržištu radne snage pronaći radnika odgovarajućih kvalifikacija, poslodavcu se za istog radnika odobrava dozvola za boravak i rad stranog radnika na određeni rok”, ističe Admira Ribičić. Dodaje kako istodobno slovenski zavod za zapošljavanje ima mogućnost usmjeriti svoje resurse u mjere osposobljavanja i prekvalifikacije slovenskih državljana za potrebno zanimanje, a što bi istekom odobrene dozvole za boravak i rad moglo rezultirati zaposlenjem kvalificiranog slovenskog državljana. Kvote se drugim riječima ne određuju unaprijed, ali ih slovenska Vlada može uvesti i odrediti u svakom trenutku ukoliko dođe do određenih poremećaja na domaćem tržištu rada. Je li slovensko rješenje primjenjivo i u Hrvatskoj, pričekat će na ocjenu nove Vlade.