U Dalmaciji se ozbiljni biznis može raditi samo u sektoru prehrane i turizma, a zbog toga smo mi odlučili povezati te dvije stvari, kazao je Miljenko Pivac, član Uprave Mesne industrije Pivac zadužen za turizam, na panel diskusiji „Od ideje do uspješnog biznisa, dobri primjeri iz prakse“, koji se u sklopu Poslovnog uzleta Grada Makarske održao u četvrtak u tom gradu.

„Iako i dalje prehrana drži oko 90 posto našeg ukupnog prihoda, želimo diverzificirati poslovanje na više djelatnosti, a najunosniji nam se čini turizam. Činjenica je da zadnjih godina sve uspješne hrvatske tvrtke, bez obzira na to što im je primarna djelatnost, ulažu znatna sredstva u turizam. Ne vidim zašto bi Pivac trebao biti iznimka“, kazao je Miljenko Pivac. Dodaje da im je dolazak u Makarsku bio prirodni put jer su locirani u susjednom Vrgorcu.

Za sada Pivci u Makarskoj imaju nekoliko hotela, ali i planove za još veću ekspanziju. Naravno, kao i većina ostalih poduzetnika, nezadovoljni su odnosom državne birokracije prema njima. „Ne mogu reći da smo imali nekih problema s lokalnom upravom, čak naprotiv, ali ono što nam je radilo pravosuđe – to je nevjerojatno. Oni devet godina nisu mogli donijeti nikakvu presudu, bilo da je ovakva ili onakva, a što nas je zakočilo u razvoju za gotovo čitavo desetljeće“, žali se Pivac. Nezadovoljan je i inspekcijskim službama koje su, kako sam kaže, neusklađene i neujednačene jer, za primjer, u Makarskoj imaju jedna pravila, a u Dubrovniku druga. „Mislim da bi strani ulagač trebao imati čelične živce da bi realizirao svoju investiciju u Hrvatskoj. Mi koji smo ovdje i koji znamo kako stvari funkcioniraju, imamo velikih problema.

Kao primjer, usprkos velikom broju regionalnih i županijskih razvojnih agencija, vi nemate adresu na kojoj možete dobiti odgovor na konkretno pitanje oko ulaganja. Svi su nenadležni, neupućeni ili vam uopće ne odgovaraju. Mi smo velika tvrtka pa imamo znanje i resurse te, uz više ili manje problema, možemo doći do konzultanata i informacija, ali mali su tu nemoćni. Čak ni mi nismo mogli riješiti problem da nam HEP osam mjeseci ne obavi posao koji smo im platili, a razlog je da im je toliko trebalo da nabave potreban energetski kabel“, navodi Pivac.

Pozitivna iskustva s birokracijom je imala mala poduzetnica Svjetlana Sofić koja je svoj dugogodišnji hobi pisanja bloga o gastronomiji pretvorila u praktični biznis – otvaranje restorana u starom dijelu Makarske.

Svjetlana, poznatija kao Gastro diva, a kako se i zove njezin restoran, radila je kao knjigovođa pa je imala nekih iskustva s papirologijom vezanom uz biznis. „Moram reći da sam naišla na veliku potporu na svim vratima gdje sam došla. Jedini problem mi je bilo to što mi Hrvatski zavod za zapošljavanje nije želio isplatiti potporu za samozapošljavanje jer sam ulazila u biznis koji je procijenjen kao široko rasprostranjen“, kaže Svjetlana koja se pohvalila da je upravo ovih dana njezina konoba Arta Larga by Gastro diva zauzela prvo mjesto kao najbolje ocijenjeni restoran u Makarskoj na prestižnom globalnom internetskom turističkom servisu TripAdvisor. Njezin koncept poslovanja bazira se na jeftinim tradicijskim jelima od domaćih sastojaka. „Željela sam napraviti mjesto gdje će uvijek moći doći domaći mladi ljudi i popiti čašu vina ili pojesti neko prigodno jelu. Klasični restorani su za njih preskupi, a proteklo vrijeme mi pokazuje da sam uspjela.

Novost je i što je većina makarske turističke ponude vezana uz pojas uz more i rivu, a povijesna jezgra je nekako zapuštena. Zbog toga sam ja svoj restoran otvorila upravo tamo, a već imam povratnih informacija da je moj mali korak doprinio njezinoj revitalizaciji“, kaže Svjetlana Sofić čiji restoran je jedan od svega nekoliko njih u Makarskoj koji rade tijekom čitave godine.

Specifični biznis u turističkoj branši Makarske se pokrenula i Petra Mravičić čija agencija Tip Extreme se specijalizirala za organiziranje izleta po Biokovu. „Iako u Makarskoj postoji mnogo turističkih agencija, većina njih je vezana uz more i ljetnu sezonu. Mi smo se odlučili specijalizirati za Biokovo, a većinu posla radimo u predsezoni i posezoni. Neću reći da tijekom ljeta odmaramo, ali radimo puno manje nego na proljeće ili jesen“ kaže Mravičić čija tvrtka tijekom čitave godine upošljava 10-ak ljudi.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Iako je, kako kažu sami Makarani, 99 posto poslovnih aktivnosti u tom gradu vezano na neki način uz turizam, Jelena Erceg se odlučila na proizvodnju. Naime, njezina tvrtka, koja je nastala kao startup, Herbea Dalmatiae se bavi proizvodnjom kozmetike od domaćih prirodnih sastojaka. Erceg kaže da su nazočni na više od 60 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, a polovica njihova plasmana ide kroz „poklon dućane“ u koje zalaze uglavnom turisti. „Bitno je zadobiti povjerenje kupaca, a koji su onda preko svojih preporuka najbolja reklama za nas. Zbog toga moramo uvijek inzistirati na kvalitetnom, ekološkom i domaćem proizvodu“, navodi Erceg.

Produženje turističke sezone je imperativ hrvatskog turizma, a u Makarskoj to pokušavaju napraviti nizom sportskih, zabavnih i kulturnih događanja. Jedno od takvih zasigurno je i Makarski festival stripa čiji je organizator Darijo Antunović. „Odlučili smo se za ovu manifestaciju u pretposljednjem tjednu svibnja kako bi dali zamah početku turističke predsezone. Makarska ima velike smještajne kapacitete koji su, osim u špici sezone, uglavnom prazni. Mi na naš skup dovedemo i više od 1500 posjetitelja iz svih dijelova svijeta, a mnogi od njih dolaze nam ponovno“, kaže Antunović te dodaje da se ova manifestacija bazira na volonterizmu te su svi uključeni volonteri, a svi sadržaji besplatni.

Jagoda Martić, predsjednica Gradskog vijeća Makarske je također svjesna da Makarska previše ovisi o nekoliko mjeseci ljetne turističke sezone te se zalaže za njezino produženje, ali i za pokretanje drugih gospodarskih aktivnosti u gradu koje bi imale cjelogodišnji karakter. Zbog toga u gradu pokreću i razvojnu agenciju (MARA), a koja bi trebala primarno pomoći novim poduzetnicima da pokrenu svoj biznis, ali i postojećim da ga prošire. Martić također smatra da je potencijal Biokova nedovoljno iskorišten te da tu ima puno potencijala za mnoge djelatnosti.