Ukupni krediti banaka u kolovozu su dosegnuli 278,5 milijardi kuna čime je nastavljen pad na mjesečnoj i godišnjoj razini. Prema najnovijim podacima HNB-a, kreditni portfelj pao je za tri milijarde kuna ili 1,1 posto u odnosu na srpanj, odnosno godišnje 1,7 milijardi kuna (0,6 posto). Pad kredita statistički je pojačala aprecijacija kune prema euru za 1,1 posto godišnje i 0,6 posto na mjesečnoj razini budući da je preko dvije trećine kredita ugovoreno uz valutnu klauzulu, ističu analitičari Raiffeisena.

Vrijedi primijetiti da upravo krediti u stranim valutama (i uz valutnu klauzulu) bilježe pad od 3,2 milijarde kuna. Istodobno, ‘čisti’ kunski krediti od srpnja su porasli za 218,3 milijuna kuna (0,3 posto) na 76,3 milijarde kuna što je 1,5 milijardi više nego prije godinu dana. I u kolovozu je nastavljen trend razduživanja tvrtki i stanovništva, dok je sektor države bilježio godišnji rast kreditnog zaduženja, kažu u RBA. S udjelom od 19,3 posto u ukupnima, zajmovi državi dosegli su 53,7 milijardi kuna je 5,4 posto više nego prije godinu dana.

Tvrtke nastavljaju trend smanjivanja dugova prema bankama započet u lipnju 2012 i razdužile se za 3,6 milijardi te krajem kolovoza vraćale 89,6 milijardi kuna. Obveze građana prema domaćim bankama iznosile su 25,5 milijardi kuna, jedan posto manje nego u kolovozu prošle godine.