Prazne konstatacije ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine koji "odgovorno tvrdi da se niti jedan ekološki proizvođač ne bi svjesno ogriješio o zahtjevna pravila ekološke proizvodnje" i šutnja ovlaštenog kontrolnog tijela, osječke tvrtke Bioinspekt o (ne)postojanju afere vezane uz Eko Sever, prvog hrvatskog proizvođača ekološke hrane, tjeraju vodu na mlin ne samo tiskanog medija koji je javnosti otkrio (ne)sporne detalje nego istodobno, što je još alarmantnije, otvara golemu dvojbu o budućem (ne)povjerenju tržišta i potrošača prema svim ostalim proizvođačima hrane iz eko uzgoja.

 Jakovina i Bioinspekt u razdoblju duljem od tjedan dana, iako to javnost od njih očekuje, nisu našli za shodno očitovati se bilo argumentima u korist etiketiranog Eko Severa, bilo najavom interventnog i sveobuhvatnog nadzora njihove proizvodnje radi ocjene ima li možda prostora za eventualne sankcije. 

Veliki interes
Načelnim komentarima, izrečenim s obje te adrese, zapravo je udarena teška pljuska velikoj većini gospodarstava s liste certificiranih 2318 eko-poljoprivrednika. Nad prvoupisanim gospodarstvom Eko Sever, koje je potvrdnicu za ekološku proizvodnju ishodilo 2002. godine, dok se ne dokaže suprotno ostaje visiti teški upitnik o njihovoj vjerodostojnosti koji će vjerojatno značajno smanjiti i ukupan broj kupaca. Ekološki proizvodi iako su u višem cjenovnom razredu sve su traženiji i na lokalnom, no još više na tržištima bogatih članica Europaske unije.

Hrvatska iz sadašnje pozicije na tom zajedničkom europskom prostoru uspješnije se može pozicionirati i nametnuti skupinama zahtjevnih potrošača tek u dvije niše, cjenovno može biti konkurentna s ekološkim i autohtonim proizvodima. Interes za ekološku proizvodnju iz godine u godinu sve je veći, a i zajednička poljoprivredna politika prepoznaje trud eko proizvođača kao i njihove niže prinose po hektaru pa ih nagrađuje daleko izdašnijim potporama (povrće 481 eu/ha, voćnjaci 724 eu/ha) u odnosu na konvencionalnu (250 eu/ha) proizvodnju hrane. Tijekom 2013. brojali smo oko 40 tisuća ekoloških hektara i 1609 proizvođača da bi u 2014. hektari skočili na više od 50 tisuća, a gospodarstva rasla na 2319 dok se broj institucija koje obavljaju nadzor ekološke poljoprivrede zadržao na samo sedam.

Čekaju se argumenti
Jesu li vlasnici poljoprivrednog gospodarstva Eko Sever pokleknuli pred tržišnim izazovom i zaradom koja se nudi? Prodaju li Severi svoje eko proizvode skupo u izvozu, a doma "plagijate" sa zagrebačke Zelene tržnice? Bez argumenata nezahvalno je davati ocjene, a sve podatke moraju znati i imati i resorno ministarstvo i Bioinspekt, počevši od uroda po svakom pojedinom proizvodu. Naime, sudjelujući u panelu Poslovnog dnevnika o ekološkoj poljoprivredi u studenom 2014. Mario Sever se pohvalio: "Otkako smo ušli u EU nemamo problema s prodajom naših proizvoda. Što ne prodamo u vlastitom prodajnom lancu, ide poznatom kupcu u Italiju i Njemačku." Upozorio je i na "sivo tržište" te da "inspekcije kontroliraju samo registrirane eko proizvođače, s kojima u pravilu nema nikakvih problema." Eko Sever je u 2014. osvojio i laskavo priznanje najboljeg hrvatskog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Ministar Jakovina i Bioinspekt već debelo kasne s odgovorom koji javnost čeka.