Po kojoj će se formuli rasplesti problematika održivog suživota privatnog i javnog sektora u hrvatskom zdravstvu najvažnije je pitanje koje će odrediti budućnost tog delikatnog sektora. Da je krajnje vrijeme da dobijemo odgovor upozorava Dragan Primorac, bivši ministar znanosti, liječnik i znanstvenik svjetskog glasa,profesor na hrvatskim i američkim sveučilištima, ujedno i predsjednik Znanstvenog odbora kongresa Budućnost zdravstvene industrije.     

Zašto je Hrvatskoj potreban događaj kakav je kongres Budućnost zdravstvene industrije? 
Dosad su ovakvi kongresi bili rezervirani samo za velike i razvijene zemlje koje imaju snage okupiti vodeća imena zdravstva, politike i industrije s ciljem razmatranja trendova razvoja biomedicinskih znanosti te adekvatnih priprema vlastitih nacionalnih politika sukladno novim izazovima. Ovim kongresom i Hrvatska se priključuje takvim razmišljanjima jer se radi se o strateškom događaju koji je sam po sebi izazov i koji će pomoći u determiniranju budućnost jednog iznimno značajnog sektora važnom za sve nas, a to je zdravstvo. Stoga Poslovni Dnevnik i Styria organizacijom ovoga skupa rade značajan iskorak glede zdravstvene politike i jako je dobro što kongres na jednom mjestu okuplja ključne ljude Ministarstva zdravlja, HZZO-a, liječnike, zdravstvene djelatnike i sve zainteresirane koje će vodeći stručnjaci upoznati s novim trendovima razvoja moderne medicine uključujući i personaliziranu medicinu

Koji su konkretni benefiti ovakvog skupa za javnost, poslovnu zajednicu povezanu s zdravstvenim sektorom, državno vodstvo i same liječnike?
Kad vodeći autoriteti europskog zdravstva poput senatora Ulf Finka prezentiraju razvojne faze njemačkog zdravstva, u kojima je i sam sudjelovao, a koje su dovele do današnjeg iznimno uspješnog sustava zdravstva s kojim se Njemačka ponosi, te kada je on voljan osobno predložiti korake koje Hrvatska treba napraviti kako bi naš sustav zdravstva postao kompatibilan najboljim sustavima Europskog zdravstva, dodatan komentar nije potreban. Osim toga, tijekom kongresa otvorit će se tema koja je godinama 'tabu' kod nas, a to je odnos privatnog i javnog zdravstva u izgradnji modernog zdravstvenog sustava. Svima uključenima u zdravstvenu industriju vodeće tvrtke iz ovog područja prezentirat će tehnologije koje razvijaju danas i koje će biti implementirane tijekom idućih desetak godina. Osim toga, čelnici vodećih osiguravateljskih kuća EU po prvi put na jednom mjestu javno će reći kakav to sustav hrvatskog zdravstva treba biti želimo li da se njihovi pacijenti liječe u našim bolnicama, što je naš višegodišnji san i iznimno važan korak u podizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

A koji su konkretni benefiti ovakvog skupa za same liječnike?
Upravo u tome djelu, važnom za edukaciju liječnika, leži uspjeh ovoga kongresa jer je organizator okupio i vodeće hrvatske stručnjake koji će predstaviti najnovije postupke dijagnosticiranja, liječenja i rehabilitacije najčešćih bolesti današnjice, a tu posebno mislim na područja kardiologije, dijabetologije, alergologije, onkologije, infektivnih bolesti, radiologije, kirurgije i pedijatrije. Vrlo rijetko liječnici primarne zdravstvene zaštite imaju mogućnost na jednom mjestu slušati ovakav tip izlaganja te se iz prve ruke upoznati s novim postupcima dijagnostike i liječenja koji će postati dio njihovog svakodnevnog rada.

Ugledni i ekskluzivni gost kongresa kojeg ste već spomenuli je njemački senator Ulf Fink. Koliko je on značajna osoba kada je u pitanju zdravstveni sustav najjačeg europskog gospodarstva i što Hrvatska može naučiti iz njegove prezentacije?
Senator Ulf Fink je institucija sam za sebe i direktno je sudjelovao u izgradnji njemačkog zdravstvenog sustava. Podatak da je svake godine u Njemačkoj domaćin najvećih zdravstvenih događaja u Europi, u kojima sudjeluju sve relevantne osobe iz europskog zdravstva, govori sve sam za sebe. Upravo smo se s takvog jednog skupa koji je održan u Münchenu nedavno vratili. Senator Fink više od 20 godina surađuje s kancelarkom Angelom Merkel, upoznat je sa svim strateškim smjerovima razvoja njemačkog gospodarstva, što može biti iznimno važno u razvoju gospodarskih strategija naše države.

Najcitiraniji ste hrvatski kliničar u svojoj dobi koji živi i radi u Hrvatskoj s više od 3000 citata i već godinama bogatu znanstvenu karijeru gradite u inozemstvu predavajući u zemljama koje su u mnogo čemu svjetski predvodnici suvremene medicine. Zašto ste pristali biti 'key note' govornik kada se zna da u Hrvatskoj to već dugo ne radite?
Posebnost i kvaliteta ovog skupa, teme koje će se obrađivati i sudjelovanje vrhunskih stručnjaka bili su ključni motiv mog uključivanja. Osim toga, Hrvatska više nema vremena za čekanje ako želi napraviti ozbiljan iskorak u području zdravstvene industrije i došlo je vrijeme da se sva naša pamet ujedini.

Predsjednik ste Upravnog vijeća bolnice Sveta Katarina koju mnogi drže europskim centrom izvrsnosti. Kako izići na međunarodno zdravstveno tržište?
Preduvjet za izlazak na svjetsko zdravstveno tržište je izvrsnost u svakom smislu te međunarodne akreditacije, što pacijentima iz inozemstva jamči standardiziranu kvalitetu rada. Sljedeći spomenute uvijete, Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveta Katarina danas ima međunarodnu prepoznatljivost u područjima dijagnostike magnetskom rezonancijom, ortopedije, neurologije, vertebrologije, liječenja boli (pain management) te sportske medicinu. Kako bi bila što prepoznatljivija na svjetskom zdravstvenom tržištu, Specijalna bolnica Sv. Katarina razvija suradnju s vodećim europskim, američkim i izraelskim klinikama i stručnjacima. Što se pacijenata iz inozemstva tiče, u našoj bolnici dosada su se liječili liječili pacijenti iz SAD-a, Kanade, Brazila, Iraka, Libije, Velike Britanije, Francuske, Irske, Njemačke, Slovenije, BiH-a, Srbije, Makedonije, Rusije. Među njima su neka od poznatih imena poput Njemačke političarke Doris Pack, kanadskog hokejaša Mathieu Carle, brazilske odbojkašice Marie Clare Salgado Rufino i niza drugih.

I veliki broj poznatih hrvatskih sportaša dijagnosticiran je ili liječen u Vašoj bolnici.
Sv. Katarina je službena bolnica Hrvatskog nogometnog saveza, ali i niza drugih saveza i klubova tako da imamo posebnu prepoznatljivost među sportašima, a nemoguće je nabrojiti sve one koji su bili kod nas, a neki od njih su Gordan Giriček i Bojan Bogdanović, Marin Čilić, Luka Modrić, Mario Mandžukić, Ivica Olić, Niko Kranjčar, Mateo Kovačić, Janica i Ivica Kostelić, Blanka Vlašić, Mirko Filipović i niz drugih.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Zbog čega privatne zdravstvene institucije danas u Hrvatskoj nemaju jednak tretman kao javne zdravstvene institucije, što očito stvara velike probleme ozbiljnim investicijama u sustav zdravstva?
U Hrvatskoj je privatni sektor u zdravstvu još uvijek zapostavljen, što rezultira da su neke od najvećih investicija u europsko zdravstvo zaobišle Hrvatsku. Šteta je što Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je bio u pripremi i koji podržava praksu razvijenih država nije izglasan jer je po prvi put sustavno uređivao odnos između javnog i privatnog sektora. Danas je svakom jasno da bez privatnog sektora nema niti ozbiljnih iskoraka u zdravstvu i sve dok se ne omoguće isti uvjeti tržišnog poslovanja privatnim i javnim institucijama mi ne možemo govoriti o ozbiljnom razvoju hrvatskog zdravstva. Pacijentu koji ima zdravstveno osiguranje potpuno je nevažno da li se liječi u javnoj ili privatnoj instituciji ako mu troškove pokriva zdravstveno osiguranje i ako dobije kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. S druge strane, privatno zdravstvo čini goleme uštede sustavu zdravstva jer samo financira izgradnju objekata, nabavu opreme, održavanje opreme kao i edukaciju svojih kadrova.

I na kraju, s obzirom na vaše iskustvo u inozemstvu, možete li ocijeniti gdje je zapravo naše zdravstvo u odnosu na razvijene zemlje svijeta i što treba učiniti da ga uspješnije i održivo unaprijedimo?
Naše zdravstvo ima sjajnu tradiciju i vrhunske stručnjake i može biti konkurentno na tržištu svjetske zdravstvene industrije, no za to je nužno osigurati nekoliko preduvjeta. Važno je da svi u Hrvatskoj shvate da bez sinergije javnog i privatnog zdravstva nema budućnosti zdravstva jer država ne može u kratkom vremenskom razdoblju značajno obnoviti postojeću infrastrukturu, nabaviti vrhunsku opremu i plaćama koje nisu konkurentne onim u EU zadržati medicinski kadar u Hrvatskoj, ali privući i najbolji kadar iz inozemstva. S druge strane, cijene pojedinih pretraga i medicinskih usluga su i do 10 puta manje od onih u državama EU što, naravno, samo po sebi ne može pokriti troškove i konstantno se stvaraju gubitci. Potrebno je žurno definirati Mrežu javne zdravstvene službe (kojoj je jedno od mjerila određivanja i raspoloživost zdravstvenim resursima), te se moraju u obzir uzeti i resursi privatnog sektora, jer se najbolja racionalizacija zdravstvenog sustava može postići koristeći svu raspoloživu infrastrukturu bez obzira na tip vlasništva ustanove u kojoj se ona nalazi. Pod hitno se mora omogućiti ravnopravnost na natječajima za ugovaranje zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO) za sve zdravstvene ustanove bez obzira na tip vlasništva, što je u ostalom normalno u svom razvijenom svijetu. Najrazvijenije države svijeta poseban akcent daju na edukaciju kadrova u zdravstvu, povećanja kvota studenata medicine, usporedivosti studijskih programa s konkurentskim državama, i razvoju stimulacijskih paketa koji onemogućuju odlazak njihovih stručnjaka u druge države. Tako rade države koje strateški promišljaju i iz toga bi i Hrvatska trebala nešto naučiti.