Hrvatska strana je u inicijativi da se hrvatsko tržište otvori, na isti način kako je to Srbija učinila za brendove koji dolaze iz Hrvatske, vidjela prije svega priliku za regionalnim povezivanjem kako lokalne igrače ne bi pojeli oni globalni.

Srbijanska novinska agencija Tanjug, došla je do zaključka da Agrokorove kompanije u Srbiji više izvoze u Hrvatsku nego što Agrokorove hrvatske kompanije izvezu na srpsko tržište.

U Srbiji posluju tri Agrokorova trgovinska lanca – Idea, Mercator i Roda. U vlasništvu Agrokora u Srbiji su i poznate trgovačke marke među kojima su Dijamant i Frikom. 

Predstavnici hrvatske privrede, međutim, kategorički odbijaju da rade diskriminaciju prema srpskim firmama.

Hrvatski ministar privrede Ivan Vrdoljak pozvao je srpske privrednike da ulažu u Srbiju jer im se na taj način, kako je rekao, otvaraju vrata za europsko tržište od 500 milijuna ljudi i negirao postojanje bilo kakvih necarinskih barijera.

Međutim, iz Agrokora poručuju da kompanije iz njihovog koncerna, a koje su iz Srbije, daleko više izvoze u Hrvatsku nego što u Srbiju izvezu Agrokorove kompanije iz Hrvatske.

'Četiri srpske kompanije iz našeg portfelja izvele su iz Srbije robu tri puta vredniju od robe uvezene iz Hrvatske i za to postoji službena dokumentacija', poručili su Tanjugu iz Agrokora.

Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj Gospodarskoj Komori Božica Marković kaže da ne vidi nikakve formalne prepreke po pitanju trgovine jer su trgovinski odnosi dvije zemlje ranije bili regulirani kroz CEFTA sporazum, a danas kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Govoreći o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, ona kaže da je od 2008. razmjena između Srbije i Hrvatske gotovo udvostručena.

Upitana koliko na hrvatskom tržištu trenutačno ima prostora za srpske kompanije, Marković je odgovorila:

'Vi u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bilježite suficit, a mi deficit. Mi smo prošle godine imali deficit viši od 1,3 milijarde, a vi ste toliko bili u suficitu.' Dodaje da ta statistika najbolje pokazuje šansu srpske prehrambene industrije na ovom hrvatskom tržištu.

Marković kaže da je cijena presudna i da će se svaka srpska kompanija koja uspije biti konkurentna europskim proizvođačima naći na policama hrvatskih trgovinskih lanaca.

Nakon ulaska Hrvatske u EU, raste, kako je navela, uvoz prehrambenih proizvoda te je na ovom tržištu svakodnevno prisutna borba s proizvodima iz Unije.

Zanimljivo je i to da je ukupna vrijednost hrvatskih investicija u Srbiji, prema podacima Hrvatske narodne banke, oko 680 milijuna eura, dok je iznos srpskih ulaganja u Hrvatskoj, prema procjenama, najmanje deset puta manji.

Trgovinska razmjena između Srbije i Hrvatske je od siječnja do travnja u odnosu na isti period lani, po podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije, više išla na ruku Srbiji jer je izvoz u Hrvatsku porastao za oko 18 posto, a uvoz porastao za oko 14 posto.