Slučaj propale aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija pomalo već nalikuje sapunici. Ministar Boris Lalovac i jučer je ponovio kako "prestanak davanja kredita državi bankama ne bi bila pametna ideja" te kako "država ima instrumente, a i reagirat će bude li potrebno".

Taj je konkretni slučaj predimenzioniran. Ali šire gledano, pitanje financiranja države nije bezazleno: ne bude li većih privatizacijskih projekata i dogodine će samo državni proračun zaduživanjem morati osigurati 30-ak milijardi kuna, a raspoloženje investitora prema Hrvatskoj upućuje na veću cijenu rizika.  Da se ovaj tjedan održava aukcija trezoraca (a nije sazvana jer nema dospijeća), interesa bi vjerojatno bilo. Ali ne zbog straha banaka od ministra. Jednostavno, nakon što je HNB kroz tzv. obrnutu repo aukciju banke opskrbio dodatnom kunskom likvidnošću prilikom stupanja na snagu 'zakona o švicarcu', situacija na novčanom tržištu se primirila.

Osim toga, usporedo s reotkupom 1,2 milijarde kuna (i novom repo aukcijom) bankama se 'oslobađa' oko 3,4 milijarde kuna koje su dosad morale držati u obveznim blagajničkim zapisima HNB-a. Međutim, neovisno o epizodi s trezorcima u bankarskim se krugovima već dulje vrijeme ističe da je prostor za (jače) financiranje države sve skučeniji, a ta su upozorenja samo postala glasnija. "Dug države u domaćim bankama vrlo je blizu gornjih limita. Iduća vlada vrlo će brzo morati nešto učiniti za smanjenje deficita jer banke više nemaju prostora za veći kreditni rast prema državi", kaže dobro upućeni bankar.

Značajne poteze u tom smjeru morala bi, kaže, učiniti već do travnja, u suprotnom idemo prema scenariju pozivanja MMF-a, ili bi se opet mogla otvoriti tema o posezanju za drugim mirovinskim stupom. Sve u svemu, vjeruje da će zaduženost države kod domaćih banaka u 2016. ostati ista ili možda tek blago smanjena u neto iskazu. Izloženost banaka javnom sektoru, odnosno općoj državi danas premašuje 20 posto kreditnog portfelja. Na kraju srpnja samo krediti središnjoj državi iznosili su 40 milijardi, a dodatnih 4,2 plasirano je lokalnim jedinicama. Uz to u portfeljima banaka je i više od 20 milijardi kuna državnih obveznica, 13,4 milijarde trezorskih zapisa…