Posljednjih dana dolazile su zabrinjavajuće vijesti iz političkog okruženja vezano uz tijekove roba koje se iz Hrvatske plasiraju na susjedna tržišta. Tu je posebno osjetljiv sektor hrane. Ne samo zbog kratkih rokova trajanja nego i velikog značaja vanjskotrgovinske razmjene tog sektora sa zemljama okruženja.

Prehrambena industrija Hrvatske snažno je prisutna na tržištu BiH, Slovenije i Srbije. To su tradicionalna tržišta za hrvatske prehrambene proizvode, izvor pojedinih sirovina, pogoni koje su hrvatske kompanije preuzele ili izgradile na tim tržištima. Izvoz u te tri zemlje kod velikog broja poduzeća iz ovog sektora predstavlja gotovo 70% njihovog ukupnog prometa ostvarenog u izvozu. Svaki poremećaj tijekova roba posebno se promatra, analiziraju se učinci, utvrđuju možebitne štete i šalju rani signali upozorenja o negativnim učincima poremećaja na tržištu.

Prehrambena industrija RH je vrlo važna sastavnica gospodarstva zemlje. U BDP-u sudjeluje sa 4,1posto. Taj sektor je najveći proizvođački sektor u Hrvatskoj po prihodima koje ostvaruje, broju zaposlenih i dodanoj vrijednosti. Više od 3200 gospodarskih subjekata bavi se proizvodnjom hrane i pića što predstavlja 15,3% prerađivačke industrije. Čak 98% tih poduzeća spada među mala i srednja, te su oni raspoređeni na cijelom teritoriju zemlje što je izuzetno bitno za razvoj ruralnih prostora i ruralnog gospodarstva te ravnomjerni razvoj države.

Prehrambena industrija ostvaruje 42,353 milijarde kuna prometa što je oko 33,5% prometa ukupne prerađivačke industrije. Zapošljava veliki broj osoba, više od 60.000 ili 25% od ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Specifičnost prehrambene industrije je da sudjeluje u širem lancu upravljanja vrijednosti nego što je prisutno kod drugih industrija.

Rast izvoza u EU
U vanjskotrgovinskoj razmjeni prehrambenih proizvoda, hrane i pića, pokazatelji su sve bolji. U 2014. godini izvoz je nakon dvije godine pada počeo značajnije rasti. Rastao je i uvoz, ali slabijom dinamikom. Deficit je još uvijek značajan. U 2014. godini Hrvatska je izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,34 milijarde eura. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu vrijednost izvoza je povećana za 10,9% ili iskazano apsolutnim pokazateljima za 130,9 milijuna eura. Zabilježen je najznačajniji rast izvoza u zemlje EU, čak 22,5%, a u zemlje Cefte 6,5 posto. U istom razdoblju uvezli smo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,32 milijardi eura.

Najznačajnija tržišta vanjskotrgovinske razmjene predstavljaju zemlje EU i Cefte. Na tržištu EU ostvarili smo 50,8% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a izvozom u zemlje Cefte 38,4 posto. Vrijednost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU činila je 82,8% ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a iz zemalja Cefte 8 posto. Najvažnija izvozna tržišta za prehrambene proizvode su bila tržišta BiH, Slovenije, Italije, Srbije, Mađarske i Japana.

Najviše prehrambenih proizvoda uvozimo iz Njemačke, Italije, Nizozemske, Mađarske, Slovenije i Poljske. U 2015. godini izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda raste sa značajno većim stopama rasta od ostalog robnog izvoza RH. Tako u prvih šest mjeseci ove godine ukupni izvoz svih roba je rastao 12,2%, a izvoz proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 23 posto. Izvoz proizvoda prerađivačke industrije rastao je 12%, a izvoz proizvoda prehrambene industrije je rastao 18,2%, dok je uvoz prehrambenih proizvoda u tom razdoblju rastao 5%. Ukupno je ostvarena vrijednost u izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda 736,6 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom je narasla na 64 posto.

BiH najjače izvozno tržište
Izvoz na tržište EU kontinuirano raste vrlo visokim stopama. Na tržištima zemalja članica EU kao što su Italija i Slovenija rastao je i preko 30%, dok izvoz u Mađarska, Njemačka i Austrija raste oko 15% u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Istovremeno rast izvoza u zemlje Cefte je nešto niži. Unatoč snažnom rastu izvoza u zemlje EU, naše najznačajnije izvozno tržište za prehrambene proizvode je i dalje tržište BIH, koje u ukupnoj strukturi našeg izvoza prehrambenih proizvoda čini skoro 17 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište EU ostvarili smo 51,3% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a izvozom u zemlje Cefte 25,8%. Vrijednost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU činila je 84% ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a iz zemalja Cefte 5,64 posto. Zemlje članice Cefte su tijekom 2013. i početkom 2014. potpisale SSP sa Europskom komisijom i pristale na uvjete i tradicionalnu trgovinu koju su prije ostvarivale s Hrvatskom.

Taj Sporazum do danas nije potpisan s BiH i ne vide se nikakvi pomaci prema nekom pozitivnom rješenju za RH. Izvrsno je da su hrvatski proizvođači pronašli alternativna tržišta za svoje proizvode, da sve više izvoze na zahtjevnija europska tržišta, ali velika je šteta izgubiti tržišta na koja se jako puno ulagalo, gdje su trgovinski odnosi razvijeni desetljećima i gdje je prepoznatljivost brendova vrlo visoka, te su prisutni odani potrošači. Poznato je da je ipak puno lakše i jeftinije zadržati postojeće kupce nego osvajati nove.

Obveza EK prema Hrvatskoj
U bitno pogoršanim trgovinski uvjetima posebno su se našli osjetljivi sektori proizvodnje mlijeka i mesa gdje su carinske zaštite BiH vrlo visoke. Zato bi i danas bilo od velikog značaja za hrvatsku prehrambenu industriju i gospodarstvo da EK ispuni svoju obvezu prema svojoj članici Hrvatskoj te da se pronađu načini da se potpiše SPP sa BiH o nastavku trgovine pod uvjetima tradicionalne trgovine. U tom slučaju bi i podaci o rastu izvoza bili sigurno još bolji. Hrvatski proizvođači imaju još jako puno posla na jačanju svoje konkurentnosti. Uspoređujući podatke o produktivnosti hrvatske prehrambene industrije u odnosu na industriju iz drugih članica EU vidljiv je ogroman prostor za poboljšanje. Morat ćemo ponuditi i nove proizvode te biti jače prisutni i na drugim tržištima zemalja članica EU, posebno EU 12.