Prema broju općina, gradova i županija Hrvatska je razmjerno visoko decentralizirana zemlja, no od prave je  fiskalne i funkcionalne decentralizacije daleko.

Treba li tj. koliko smanjiti broj JLRS, nema jednoznačna odgovora. To su neke od teza koje su se čule na forumu "Građani u fokusu: decentralizacija i lokalne razvojne politike". "Decentralizacija treba spriječiti pretjeranu koncentraciju stanovništva i gospodarstva u nekoliko središta, dok ostatak zemlje zaostaje i ne razvija se", rekao je župan Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija (HZŽ). O prekobrojnosti općina i gradova treba, kaže, pričati na kraju reforme, a ne polaziti od toga. Spajanja radi spajanja ne mogu dati pravi rezultat.

Bez fiskalne podloge apsurdno je pričati o reformama, rekao je zagovarajući promjene u financijskim izvorima, ali i proširenju javnih poslova lokalnih jedinica. Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta ponudila je smjernice za nužnu sveobuhvatnu reformu fiskalnih odnosa. To uključuje teritorijalni preustroj, novu raspodjelu nadležnosti, reformu načina financiranja, izmjenu fiskalnih pravila za JLRS… Razloga za tu reformu je puno, od demografije i tehnološkog napretka (naročuto IT-a), pa do širenja urbanih područja oko najvećih gradova.

Ciljevi se u osnovi svode na pružanje bolje javne usluge za građane uz prihvatljivu cijenu. Iako se obično misli da je Hrvatska teritorijalnim ustrojem izrazito fragmentirana, po tome smo usporedivi s ostalima u EU, među ostalim, zato što je mali broj zemalja zaravo proveo reformu. Teritorijalnu konsolidaciju smatra potrebnom, ali "razloga za ima gotovo jednako kao i protiv, što samo znači da ih treba pametno odvagati". Veće jedinice su, kaže, ekonomski snažnije, mogu ponuditi više usluga i učinkovitije. S druge strane, treba imati na umu i to da konsolidacija iziskuje troškove, zbog čega je reforme zgodnije provoditi u fazi uzlaza ekonomije.