Siva ekonomija godišnje uskraćuje članice Europskoj uniji za 454 milijardi eura neplaćenih poreza, izračunali su austrijski ekonomisti.

Kako piše Financial Times, do te je sume došao Friedrich Schneider, profesor na Sveučilištu Linz što bi značilo da EU godišnje gubi 8,6 posto ukupnih poreznih prihoda. Gubici se kreću u rasponu od 4,5 posto u Austriji pa do 18,8 posto koliko ostane uskraćena bugarska riznica. Izračun austrijskog profesora za gotovo je tri puta veći od procjena Bruxellesa. Prošli je mjesec europski povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Pierre Moscovici objavio kako su članice, prema podacima za 2013., propustile prikupiti 168 milijardi eura.

Moscovici je naglasio kako još uvijek nema značajnijeg poboljšanja u suzbijanju porezne evazije istaknuvši kako je to i dalje "goruće pitanje". Prema procjenama profesora Schneidera, trećina utajenog poreza rezultat je neprijabvljivanja tvrtki koje rade s velikim količinama gotovine. Za ostatak je zaslužan neprijavljeni rad, odnosno "rad na crno".  Andreas Pratz, partner u računovodstvenoj tvrtki AT Kearney kaže kako su europske vlade posljednjih godina donijele cijeli niz mjera kojima je cilj suzbiti rad na crno.

No, efikasnost tih mjera ovisi o njihovu provođenju. Umjesto gole represije, Pratz sugerira kako bi se trebalo poslužiti metodom "mrkve i batine". Tako je subvencioniranje poslova u kućanstvima u Belgiji putem vaučera pokazalo izvrsne rezultate u suzbijanju neprijavljena rada. Jedna od popularnih mjera jest i lutrija na temelju skupljenih računa – ideja koju primjenjuje i hrvatska vlada. Švedska je pak krenula drugim smjerom – postupnim eliminiranjem gotovinskih plaćanja.  Prema posljednjim podacima, korištenje gotovine u Švedskoj palo je za petinu. Međutim, stručnjaci se slažu kako gotovina "još dugo neće izumrijeti".