Koja zemlja ima najbolju šansu postati regionalno plinsko čvorište, tzv. hub, bila je glavna tema panela "Paneuropski vjetrovi promjene na tržištu plina", koji se održao u sklopu Energy Market Foruma III, u organizaciji Poslovnog dnevnika u srijedu u Zagrebu.

Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva (PPD), istaknuo je da je više riječ o političkom pitanju nego o tehničkom jer svaka zemlja ima svoje planove, no da će praksa i količina plina pokazati tko je gdje. "Hrvatska ima dobru poziciju postati ozbiljan igrač na tržištu plina. Tu je LNG, koji ne može biti samo hrvatski nego širi regionalni projekt. To je projekt koji nema izravnu ekonomsku računicu, no tu su benefiti sigurnosti i diversifikacije opskrbe koji se nikako ne mogu zanemariti. LNG bi trebao imati kapacitet od šest milijardi kubnih metara plina godišnje, što je za Hrvatsku daleko previše. Taj projekt će se realizirati kad se postigne politički dogovor više zemalja koje će biti spremne dijeliti benefite, ali i troškove i rizike njegove realizacije", smatra Vujnovac.

Ako se i dalje bude inzistiralo isključivo na ekonomskoj logici, nije vjerojatno da će se LNG terminal na Krku ikada realizirati, upozorio je. Hrvatska ima značajne vlastite proizvodne plinske kapacitete, ali i konekciju prema većini susjednih zemalja, barem onih na sjeveru i zapadu. S druge strane BiH je zemlja koja je u potpunosti ovisna o jednom dobavljaču, Rusiji, a plin do te zemlje dolazi preko Mađarske i Srbije. "Stoga je za BiH od strateške važnosti da se interkonektorima poveže s hrvatskom plinskom mrežom", smatra Nadžida Ninković, rukovoditeljica sektora razvoja u bosanskohercegovačkom plinskom operateru BH Gasu. Susjedno energetsko tržište je u tranziciji, a stalne europske izmjene regulative dodatno kompliciraju situaciju u BiH, koja ima ozbiljnih problema s donošenjem političkih odluka na razini dvaju entiteta i centralne države.

"EU brže mijenja energetske pakete nego što ih mi možemo implementirati. Činjenica je da u državama poput BiH me postoji dovoljno znanja u društvu o novim energetskim regulativama te je njihova primjena dosta spora", kaže Ninković. Iako je i u BiH na djelu liberalizacija energetskog tržišta, objasnila je kako ona po pitanju struje ide svojim tijekom, unatoč problemima, dok je ono plinsko još zatvoreno.  Jedan od regionalnih plinskih igrača je i slovenski Geoplin, čiji predsjednik Uprave Boštjan Napast kaže da im je jako važno da tržište na koje oni dođu budu pravno regulirano. "Liberalizacija tržišta je proces koji ide i ne može se zaustaviti, ali je činjenica da na terenu često ima značajnih problema", komentirao je Napast. Hrvatski operater plina Plinacro dosad je uložio oko 600 milijuna eura u više od tisuću kilometara plinovoda diljem zemlje.

Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra, ističe da su prilike za investicije u idućem razdoblju veće od milijardu eura, ali što ne znači da će se sve te investicije zaista i realizirati. I Zovko je istaknuo da nije izvjesno da će Plinacro sam financirati LNG terminal jer da ta tvrtka, kao i bilo koja druga, ulazi u one projekte koji donose dobit. Za projekte poput LNG-a, kao i prateću infrastrukturu koja uključuje dvosmjernu konekciju prema Mađarskoj, tražit će se partneri, ali i sufinanciranje EU fondova koje doseže i do 75 posto investicije.

Iako sudbina LNG-a zasad još nije poznata, Plinacro će do 2017. izgraditi kompresorsku stanicu koja će omogućiti da plinovod prema Mađarskoj bude dvosmjeran. Atraktivnost LNG terminala dodatno umanjuje najavljeni Jadransko-jonski plinovod koji će dovoditi u Europu plin iz Azerbajdžana i Irana. LNG i novi plinovod mogli bi ugroziti i značajnu domaću proizvodnju plina koja bi mogla postati preskupa. No, Vedran Špehar, direktor službe za trgovinu prirodnim plinom u Ini, ističe da su oni dovoljno fleksibilni da budu konkurentni na tržištu. I dok je sudbina LNG terminala na Krku zasad neizvjesna, Prvo plinarsko društvo gradi u Luci Ploče svoj terminal za ukapljeni naftni plin (UNP).

"U proteklom razdoblju smo vidjeli da postoji dosta neizvjesnosti oko opskrbe regionalnog tržišta UNP-om. Glavnina ovog plina je dolazila iz Rusije preko Ukrajine, a zbog krize i rata je to ugroženo. Nema izvjesnosti ni u regionalnim rafinerijama koja će i koliko raditi. Zbog toga smo se odlučili na investiciju koja će nam omogućiti da imamo slobodan pristup UNP-u sa svjetskog tržišta", kazao je Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave PPD-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost