Slično kao uoči prošlih parlamentarnih izbora, kad je Vlada Jadranke Kosor korigirala propise i uvela obvezu biranja članova upravnih i nadzornih odbora u državnim poduzećima putem javnih natječaja, od čega je aktualna Vlada u startu odustala zbog nepovjerenja u zatečeni kadar, opet se uređuje pravni okvir za postavljanje nestranačkih i nezavisnih, stručnih ljudi na te pozicije.

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) u javnu je raspravu pustio prijedlog kodeksa korporativnog upravljanja u tvrtkama od strateškog i posebnog interesa države. Novi je to dokument koji bi, uz biranje i nagrađivanje menadžerskoga kadra, trebao objediniti i niz drugih segmenata važnih za kvalitetu poslovanja državnih poduzeća. Državne će tvrtke tako jednom godišnje DUUDI-ju, koji će pratiti provedbu kodeksa, morati predati ispunjen upitnik s više od 70 pitanja o poslovanju, a za eventualna odstupanja od pravila i planova morat će dati i detaljno obrazloženje. Prema prijedlogu kodeksa, ti će upitnici biti javno dostupni na internetskim stranicama državnih tvrtki.

Ubuduće bi uprave trebale i u kvartalnim izvješćima detaljnije objašnjavati rezultate te davati obrazloženja za sva odstupanja od planova i postavljenih strateških ciljeva. Među ostalim, dopunjuju se i pravila tko može biti imenovan u nadzorne odbore – to nikako ne mogu biti osobe povezane s tvrtkom, supružnici i krvni srodnici članova uprave ili bilo kojeg voditelja odjela, kupci ili dobavljači tvrtke, sadašnji i nekadašnji zaposlenici tvrtke i njezinih povezanih društava, kao niti partnerskih i revizorskih tvrtki čije su usluge korištene. Postavlja se i limit od najviše 12 godina neprekidnog mandata u nadzornom odboru. Naknade nadzornicima po novome moraju imati fiksni, nepromjenjivi dio koji ne ovisi o rezultatima poslovanja, te promjenjivi dio, a sve informacije o svim vrstama i vrijednostima naknada morat će biti javno objavljivane.

Kodeks nalaže i da se sjednice NO-a ne mogu održavati češće od jednom mjesečno, kako se ne bi otvorilo prostor miješanju NO-a u operativno vođenje tvrtke. Prije dvadesetak dana  pravila biranja članova NO-a u državnim tvrtkama precizirana su i vladinom odlukom, po kojoj procedura ii dalje uključuje biranje kandidata putem resornih ministarstava, a po novome prije utvrđivanja liste i upućivanja prijedloga na usvajanje Vladi ministarstvo će provoditi javnu raspravu o izboru kandidata. Za biranje predsjednika i članova uprava državnih tvrtki kodeks, pak, propisuje obveznim i jedinim mogućim modelom – javni natječaj. Dugo najavljivanu opciju kadriranja korišenjem usluga "head huntera" u kodeksu se ne spominje.

No, zanimljivo je da su rušenje javnog natječaja kao modela kadriranja prije tri godine iz Vlade branili stavom da sam javni natječaj ne znači i kvalitetu rukovodećih kadrova. Sada se taj odnos mijenja, a po novome bi menadžeri u državnim tvrtkama bili angažirani na četiri godine, no u slučaju dobrog ostvarenja ciljeva moći će se menadžerski ugovori i neograničeno obnavljati. Od menadžera država će tražiti prije svega iskustvo i ugled priznatog gospodarstvenika u širem okruženju. A kako bi se pridobilo takve ljude, kodeks predviđa nagrađivanje članova uprava i izvršnih direktora prema rezultatima rada.

No, detalji buduće politike nagrađivanja menadžera tek je ovlaš dotaknuta u kodeksu, a, kako saznajemo u DUUDI-ju, za Vladu se paralelno s kodeksom priprema i posebna odluka o politici plaća menadžera državnih tvrtki koja bi se uskoro trebala naći na dnevnom redu u Banskim dvorima. No, iz kodeksa se saznaje da podaci o plaćama i godišnjem bonusu članova uprava, uključujući i sve ostale, negotovinske naknade, opcije na dionice i druga prava, ubuduće neće biti poslovna tajna, što je zapravo i jedna od glavnih novina koje se planira uvesti.

Kodeks, naime, predviđa da će se ti podaci objavljivati u godišnjem izviješću tvrtke, a prođe li ovakav prijedlog, tajna više ne bi smjela biti niti vrijednost otpremnina koje su dogovorene s direktorima državnih tvrtki. Javna rasprava za DUUDI-jev prijedlog kodeksa korporativnog upravljanja otvoren je inače do 9. listopada, nakon čega će biti upućen na mišljenje resornim ministarstvima i usvajanje u Vladu, kojoj će to vjerojatno biti jedna od posljednjih odluka u mandatu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost