Ovog ljeta upisana je prva generacija studenata koji pohađaju program postakademskog zapošljavanja.

 "To će biti dobar pilot da vidimo kako će se stvari dalje razvijati. Ideja je da kroz ljetne škole polaznici dobiju nova znanja i vještine koje će im pomoći i omogućiti da otvaraju vlastite tvrtke. Sada je zadatak Sveučilišta da postignemo dogovor s poslovnim bankama te da osiguramo sredstva za kreditiranje u suradnji sa HBOR-om i sa Hamag Bicrom jamstva za kredite da se omogući novac koja će im olakšati pokretanje startupova", kaže Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije na Sveučilištu u Zagrebu. Pojasnio je i da se za vrijeme pohađanja tih ljetnih škola studentima treba osigurati financijska potpora koju bi oni kumulirali tijekom pohađanja cjelokupnog programa, primjerice 1000 kuna mjesečno.

Oni studenti koji su dio programa od prve godine će do završetka svog školovanja skupiti pozamašnu svotu novaca, a da bi ih mogli iskoristiti moraju s mentorom izraditi poslovni plan koji mora proći vrednovanje Tehnologijskog vijeća. Nakon toga se može i s nekom od banaka s kojima će Sveučilište ostvariti suradnju doći do još novaca, a ako se pak nekoliko studenata udruži u jedan poduzetnički pothvat financijska sredstva će im biti još veća. Kako kaže Šimpraga, cilj je da s tim tvrtkama krenu u vlastitim sredinama. Grad Zagreb je već rezervirano  dva milijuna kuna za poticanje studenata koji će kasnije na području grada otvarati nove tvrtke.  "Sve se to brzo događalo. Studente smo informirali preko Studentskog zbora koji su također podržali ovu inicijativu.

Autor ideje Šimun Anđelinović, rektor Sveučilišta u Splitu, ponudio je i ostalim sveučilištima da se uključe, jer nikako nije htio da to bude samo njihov program. Inicijativa je hvalevrijedna, projekt je inovativan i iz njega mogu nastati mnogi novi proizvodi i poslovni subjekti", kaže Šimpraga. Polaznike programa testirao je Institut Ivo Pilar, a uz testove su tražili i dodatan talent za poduzetništvo i odlučnost za ulazak u poduzetničke pothvate.  Šimpraga ističe kako je potencijal ovog programa velik,  imajući na umu da samo zagrebačko sveučilište ima 75.000 studenata, a to je samo polovicu studentske Hrvatske.

"Stanford sa 12.000 do 14.000 studenata izbacuje godišnje 300 do 400 sveučilišnih tvrtki koje 'pune' Silicijsku dolinu. Oni su od 1930. osnovali oko 40.000 firmi, a one koje su opstale su otvorile 5,5 milijuna radnih mjesta i imale su promet od 2700 milijardi dolara. Ova naša ideja je proizašla od rektora koji želi da sveučilišta postanu važan čimbenik gospodarskog i društvenog razvoja Hrvatske. Bez naše pomoći Hrvatska će se teško izvući iz krize", poručio je Šimpraga.  

Kako kaže, danas kvalitetne istraživačke timove mogu imati samo sveučilišta pa inovacije i akademsko poduzetništvo kao treća misija sveučilišta mora funkcionirati kao na suvremenim sveučilištima u gospodarski najrazvijenijim zemljama. Sporazum o suradnji na ovom programu za sada su potpisali Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, HRT, gradonačelnici Zagreba, Splita, Kaštela i načelnik općine Klis.  Gradonačelnik Splita Ivo Baldasar istaknuo je kako će Split kao nastavna baza, povezivanjem prakse, znanosti i istraživačkog rada, za studente Sveučilišta organizirati izvođenje dijela nastave odnosno stručne prakse u svrhu stjecanja konkretnih praktičnih znanja i vještina.