Prema istraživanju portala Mojposao, provedenog na uzorku od 300 građana RH, njih 87 posto iskazuje želju za pokretanjem vlastitog posla – doduše, svega ih je pet posto to već i učinilo.

Kao glavni razlog najviše ih navodi da žele biti sami svoji šefovi, a kao glavni problem ističu težak dolazak do početnog kapitala. 

Znači li taj podatak da se Hrvati počinju ponovno, kao početkom 90-tih, masovnije zanimati za poduzetništvo? 
Na temelju tih rezultata ne bi trebalo izvlačiti zaključke zato jer pokazuju trend i njihovu percepciju, a ne realno stanje. Poznato je da u zemljama EU poduzetnika u populaciji nema više od 30 posto, slično je i u Hrvatskoj. Ljudi koji izražavaju želju da se upuste u poduzetništvo ne čine to iz prilike, nego iz potrebe, zato što nemaju neki drugi izbor. Osim toga, mediji ih zasipaju pričama o uspješnim startupima. Treba im dati i negativnu sliku poduzetništva, da znaju kako je lako propasti.   

Ipak, pozitivno je što bi se toliko ljudi odvažilo krenuti u poduzetništvo?  
Naravno. Važno je što su poduzetništvo počeli gledati kao nešto pozitivno. Treba ih učiti da su sami odgovorni za svoju sudbinu, a ne da za svaki promašaj krive političare. Treba pokušati. 

Koliko je danas lakše biti poduzetnik nego početkom 90-tih?  
Lakše je utoliko što su ljudi financijski malo stabilniji, no i dalje je za startup teško dobiti kredit poslovne banke. Može se probati u HBOR-u, iako i tamo traže kolaterale. Za razliku od ranije, novac je danas dostupan i kroz venture capital fondove, poslovne anđele.